Dostupni linkovi

logo-print

"Pravo ljudski", prostor za debatu o temama koje nisu prijatne


Kumjana Novakova

Kumjana Novakova

U Sarajevu od srijede traje X festival dokumentarnog filma "Pravo ljudski". Publika će vidjeti ukupno 111 filmova, čija je temeljna ambicija da podrži društveni aktivizam u vezi sa nekim od najvažnijih pitanja civilnog društva. Gost je kreativna direktorica i osnivačica festivala Kumjana Novakova.

RSE: Doživljavamo jubilarni Festival. Pretpostavljam da je ono što ste pripremili i predstavili publici sukladno i dostojno jubileja.


Novakova: Deseto izdanje festivala "Pravo ljudski" je otvoreno historijski značajnim radom Džiga Vertoova „Čovjek sa kino aparatom“, koji je na neki način označio početak u kreativnoj dokumentaristici. Džiga Vertov na samom početku filma najavljuje eksperiment, odnosno autorsku slobodu, u bilježenju okruženja, u bilježenju dokumentarnih priča. Tim "Pravo ljudski" film festivala je smatrao da je to rad koji zaslužuje da mu se ponovo vratimo, ne bi li ponovo našli inspiraciju za nove eksperimente, koji bi nas potakli da se vratimo kreativnim načinima u bilježenju svakodnevnih priča.

RSE: U pripremi javnosti za ovaj festival vi iz organizacije, kao jednu iznimnu vrijednost, ste imali tri specijalna programa. Tu je i retrospektiva filmova nastalih u kino klubovima bivše Jugoslavije. Kakva su to ostvarenja i kako se uklapaju u ovaj ljudski okvir?


Novakova: Retrospektiva jugoslavenskog eksperimentalnog i avangardnog filma uključuje avangardne i eksperimentalne radove koji su nastali na području bivše Jugoslavije od pedesetih do osamdesetih godina. Festival "Pravo ljudski", danas pokušava kreirati platformu unutar koje će se mladi autori i autorice osjećati prihvaćenim, bez razlike u filmskom jeziku i u interesu, u smislu tema koje pokrivaju. Stvaralaštvo, u sklopu kino klubova, je u bivšoj Jugoslaviji značilo upravo to – prostor u kojem ima mjesta i za različita viđenja i za filmski jezik i za teme koje se pokrivaju i na produkcije.

Mi smo, ne samo zanemarili, nego i zaboravili, različite avangardne jezike koji su postojali u bivšoj Jugoslaviji. Bili smo skoro isključivo fokusirani na ono što bi danas rekli main stream produkcije, potpuno nesvjesni da je zapravo Jugoslavija bila nevjerojatno plodno tlo za avangardni film. "Pravo ljudski" se usudio da, za svoje deseto izdanje, predstavi do sada najveću retrospektivu upravo tog stvaralaštva iz bivše Jugoslavije. Strašno smo ponosni da će nakon "Pravo ljudski" festivala u Sarajevu, retrospektiva otputovati u Split i Beograd, i biti prikazana po prvi put i tamo.

RSE: Meni zvuči iznimno dosjetljivim naziv programa - Dobar, loš, zao imigrant. Kao da potpuno pogađa u središte kontinentalne krize sa nesretnim izbjeglicama, kontradiktornim pogledima na njih, različitim odnosima prema tim ljudima.


Novakova: Hvala vam. Mi smo pokušali da kroz tri rada progovorimo o našem odnosu prema izbjegličkoj krizi, odnosno o odnosu evropske javnosti i odnosu evropske političke scene. Sva tri rada imaju jednu zajedničku karakteristiku - predstavljaju izbjegličku krizu kroz perspektivu ličnih priča ljudi koji su imali tu nesreću u životu da moraju pobjeći iz svojih domova. Smatramo da, ukoliko se izbjeglička kriza demistificira putem ličnih priča, a ne sistemskih razgovora, onda bismo uspjeli stvoriti lični odnos svih nas prema tom problemu. Svako od nas, na ovaj ili onaj način, i lično, je imao kontakt sa sudbinom šta to znači biti izbjeglica.

RSE: Naravno, nisam namjerno htio da potaknem sva pitanja koja vi pokrećete, ali zamolio bih vas da skrene pažnju na još neke značajke ovogodišnje smotre.


Novakova: Vrlo je značajno da se vratimo radovima koji otvaraju radničke priče. "Pravo ljudski", tradicionalno već, pokušava da skrene pažnju na prava radnika, na život radnika i na odnos prema radu. U sklopu takmičarskog programa imamo tri filma koja se bave radnicima.

Jedan nam dolazi iz Bosne i Hercegovine, japanske redateljice Kaori Oda, koja već nekoliko godina živi u Sarajevu. To je rad koji ulazi 400 metara ispod zemlje, u rudnik u Brezi. Svi smo svjesni uvjeta rada rudara u BiH i svjesni smo, nadam se, činjenice da su rudnici jedno od najopasnijih radnih mjesta u BiH.

Tu je i film koji dolazi iz Ukrajine, zapravo je francuska produkcija. Portretira rudnike i rudare u Ukrajini. Međutim, autor ostaje na zemlji i promatra način života rudara izvan rudnika.

Također bih naglasila da deseto izdanje "Pravo ljudski" film festival ove godine po prvi put otvara i program koji je posvećen najmlađima. Time, na neki način, otvaramo razgovor sa najmlađima od četiri do šest godina na nešto što je za "Pravo ljudski" važno. Za deseto izdanje smo se usudili, po nama, na rizik, da otvorimo kino sale za najmlađe.

RSE: Da li ste vi, osnivači ili inspiratori projekta, kada ste započinjali, razmišljali kako ćete trajati čitavu deceniju i napraviti perspektivan Festival, koji može još dugo potrajati?


Novakova: "Pravo ljudski" film festival nije tip festivala koji će se radovati jubilejima. Jubileji nisu važni. Važno je da se istraje u onome što radimo. Na samom početku festivala ideja je bila da se pokrene nešto što bi ponudilo alternativu svim građanima i građankama Sarajeva, odnosno BiH. Festival putuje vani. Htjeli smo ponuditi prostor u sklopu kojeg će se moći razgovarati, odnosno podijeliti o temama koje nisu baš prijatne, koje nisu nešto o čemu rado progovaramo. Svako sljedeće izdanje je imalo isti cilj, imalo je istu viziju, koncepciju. Deseto izdanje po tome se nimalo ne razlikuje.

Ono što nas čini sretnim jeste da mi deset godina uspijevamo otvoriti kino dvorane za dokumentarni film, uspijevamo skupiti mlade ljude i volontere. Već deset godina imamo odnos prema onome što nazivamo nezavisna kulturna scena. Znači da deset godina uspijevamo producirati festival. Jubilej je u tom smislu jako važan. Uspjeli smo, izdržali smo i nadamo se da ćemo uspjeti još deset godina najmanje.

RSE: Na početku je bilo mnogo sumnjičavih Toma, pitali su se ko će to ići u kino da gleda specijalizirane filmove. Pokazalo se međutim kako ste vi, i ne ciljajući neke socijalne uzrasne grupe, stekli vjernu publiku koje je iz godine u godinu sve više i više.


Novakova: Mi smo na otvaranju ovog izdanja imali preko 300 posjetitelja u kinu Meeting point. Ljudi su sjedili na podu, u tri reda ispod ekrana. Zaista niko nije vjerovao da neće biti mjesta u kino sali, da bi ljudi pogledali Džiga Vertova, uz eksperimentalni duo, koji je pratio film, odnosno da će preko 300 ljudi htjeti pogledati filmski koncert.

Moguće je da su se različite energije i snage mladih ljudi složili i uradili svoje. Nadam se da ćemo uspjeti, tako pune kino dvorane, vidjeti i u manjim gradovima Bosne i Hercegovine, jer to je nešto na šta se treba fokusirati. Treba decentralizirati kulturna dešavanja, izaći izvan granica Sarajeva i progovoriti o raznoraznim problemima koji nas more i u manjim sredinama. "Pravo ljudski" je do sada pokušavao da se fokusira na taj dio. To je ono što ćemo pokušati u sljedećem periodu i ojačati.

  • 16x9 Image

    Budo Vukobrat

    Novinarstvom se počeo baviti 1973. godine kao reporter u Televiziji Sarajevo. Više od 13 godina u programima RSE angažovan na novinarskim i uredničkim poslovima.

XS
SM
MD
LG