Dostupni linkovi

logo-print

Kulturni mostovi u regionu jačaju ulaskom Hrvatske u EU


Zastave EU na zgradi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, lipanj 2013.

Zastave EU na zgradi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, lipanj 2013.

Od 1. jula, Hrvatska je 28. članica Evropske unije. Što to znači u političkom i ekonomskom smislu za regiju, više puta smo govorili. A kako Hrvatsku u Uniji vide stvaraoci, umjetnici, iz nove, kao i budućih članica Evropske unije? Dali smo riječ piscima, glumcima, slikarima, kiparima, redateljima, vodećim ljudima kulturnih institucija.

Evropska unija, podsjetimo, podupire zemlje članice da razvijaju kulturne različitosti i međukulturni dijalog. Kako se to provodi na Balkanu?

Prema raspoloživim podacima, prije ulaska Hrvatske, bilo je više od 3,6 milijuna zaposlenih u kulturnim djelatnostima, ili 1,7 posto svih uposlenih. Na primjer, u Francuskoj i Sloveniji, umjetnici često rade na ugovor o djelu, što nije slučaj u Poljskoj. U Belgiji i Švedskoj, više od polovice pisaca i umjetnika prihode ostvaruje u nekim drugim djelatnostima.

No, u temi tjedna nećemo se baviti statističkim podacima, ali saznati ćete kako pisci Miljenko Jergović i Predrag Matvejević komentiraju hrvatsko priključenje kulturnoj Evropi. Srpski glumac Miki Manojlović smatra da je članstvo Hrvatske u Uniji značajno za cijelu regiju. Veliko ime kosovskog glumišta, Enver Petrovci, pojašnjava zašto zavidi novoj članici Unije.

Hrvatska je oduvijek imala, prepoznatljiv, europski ton u svojoj kulturi, a samim ulaskom u Europsku uniju, hrvatskim će se umjetnicima i institucijama otvoriti i širi putovi suradnje. No, nitko ne očekuje spektakularne promjene jer Hrvatska je mala i siromašna zemlja, opterećena povijesno –političkim sjećanjem, a s druge strane, evropska kulturna birokracija moćna i sumnjičava – ističu poznati hrvatski umjetnici i književnici u tekstu Ankice Barbir Mladinović Europa je i za kulturu dobar izbor.

Vladimir Arsenijević, Miki Manjolović, BITEF, bez dvojbe su dio one stvaralačke i umjetničke Srbije koja je poznata i prepoznata u regiji, ali i Evropi. Arsenijević, pisac mlađe generacije, prevodi i prevođen je. Manojlović je igrao u nekim od kultnih filmova snimanih u Hrvatskoj, BiH, Srbiji, ali i Francuskoj, Bugarskoj. Na BITEF-u su gostovala velika evropska i svjetska kazališna imena: Peter Brook, Wiliiam Geskil, Andzrej Wajda, Roberto Ciulli, Jirzi Menzel.... Kako umjetnici u Srbiji komentiraju ulazak Hrvatske u EU u tekstu Branke Mihajlović Vrata Evrope otvaraju se i za regionalne kulturne projekte.

Bio je i Hamlet, i Magbet i Julije Cezar, i Mitke iz Koštane. On je Enver Petrovci, glumac. Beogradsku adresu već je odavno zamijenio prištinskom. U razgovoru s Amrom Zejneli kaže da zavidi Hrvatskoj na ulasku u EU, ali dodaje da je to sasvim zaslužno jer je, barem u kulturu, Hrvatska stalno ulagala.

Ulazak Hrvatske u Evropsku uniju većina bosanskohercegovačkih umjetnika i kulturnih radnika dočekuje uvjerenjem da će to biti inspirativno za buduću suradnju dviju država, premda ocjenjuju kako će, kao i do sada, prevladavati osobni kontakti i ranije uspostavljena prijateljstva, te projekti koji odavna idu utabanim stazama, priznali su Budi Vukobratu u tekstu Dolazak EU u susjedstvo iskoristiti i na kulturnom planu.

U Crnoj Gori vjeruju da će hrvatsko pridruživanje EU pozitivno utjecati na kulturni život, ali i pospješiti kulturnu suradnju, navodi Esad Krcić u tekstu Nove mogućnosti kulturne saradnje sa Hrvatskom u Evropskoj uniji.
  • 16x9 Image

    Mirjana Rakela

    Od 1995. godine stalni je član redakcije na RSE u Pragu, a pored tema iz Hrvatske, bavi se i širim prostorom Balkana.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG