Dostupni linkovi

Kukić o pritisku na novinare: Politički ekstremizam i primjese državnog terorizma


Profesor na Sveučilištu u Mostaru Slavo Kukić za RSE ocjenjuje kako je reakcija Udruženja novinara RS na pritiske na medije čin u kojem treba tražiti signal oslobađanja od tutorstva koje im je nametnuo Milorad Dodik i skupina oko njega.

RSE: Profesore Kukić, kako gledate na napade koji se dešavaju u posljednje vrijeme na bh novinare?

Kukić: Ako pratite trendove od 2000- te do danas, onda primjećujete da su trendovi upozoravajući i da sve više asociraju na ambijent kojeg smo imali krajem osamdesetih i početkom devedesetih godina. No, ja se ne sjećam da smo imali u zadnjih 15-tak godina ovako intenzivne napade na ljude koji drugačije misle, koji ne prihvaćaju jednu nacional-šovinističku političku filozofiju, a onda i na medije koji promoviraju takva javna mišljenja. Zašto ovo kažem, pa zbog toga što je napad na dva novinara portala tačno.net, jedan od njih, kako sam saznao, je državni kadar u Ministarstvu sigurnosti za obuku kadrova iz sfere policije. Ako na to niko ne reagira, onda mi imamo problem ne samo sa političkim ekstremizmom, već i nečim što ima i primjese državnog terorizma. Drugi elemenat je informacija koju su objavili mediji, koju ja uzimam sa rezervom, da kada su dvoje novinara zatražili pomoć policajca koji je tu bio u blizini, čovjek se pravio pomalo gluh i lud, iako se vodio pred njegovim očima.

Drugi slučaj koji je vezan za klix.ba je slučaj koji je karakterističan primjer državnog terorizma, jer na činjenicu da jedan portal objavi izjavu premijerke RS, koja na čudan način oslovljava ljude koje je SNSD kupio u entitetskom parlamentu, umjesto da se institucije države pitaju da li bi to trebalo procesuirati, institucijama države to nije važno, nego je važno ko je razgovor snimio i prisluškivao. To je upozorenje kud bi sve ovo, ako se ne napravi neka vrsta carskog reza, moglo krenuti. Moglo bi krenuti u svim pravcima, samo ne u pravcu demokratije. Pitanje je ko carski rez može izvesti. Mislim da nemamo potencijala da učinimo sami, to mogu svjetski centri moći, ali ukoliko nastave od toga prati ruke, to se može proširiti i na regiju.

RSE: Bilježimo i prve reakcije na napad koji je u petak bio na tačno.net. Istovremeno, u Banjaluci su danas tim povodom novinari digli glas protiv nedavnih slučajeva gušenja medijskih sloboda i ugrožavanja sigurnosti novinara u BiH.

Kukić: Mislim da su novinarske reakcije dobar znak, a posebice me veseli reakcija Udruženja novinara RS i posebno u slučaju ataka na klix.ba. To je svakako čin u kojem treba tražiti signal oslobađanja od tutorstva koje im je nametnuo Milorad Dodik i skupina oko njega. Međutim, ne mislim da je reakcija novinara dovoljna. Ona po sebi može biti krik nemoćnih koji se hoće zaštititi od budućih situacija, ali po mom sudu to ne može biti dovoljno sve dotle dok nemamo promjene u političkom miljeu koja ide na ruku zaštite ljudskih i građanskih sloboda. U ovom momentu takva promjena ne postoji. Može li se ona nazirati, ostaje da se vidi, iako nisam siguran da je struktura nove vlasti u BiH takva da bi se to moglo i dogodoti.

RFE: Simptomatično je i to da je zabilježeno 400 slučajeva koje je „Linija za novinare“ registrirala. Od toga, 60 fizičkih napada na novinare, a samo u 15% kaznenih dijela, donesene su pravomoćne presude. Što nam to govori o Sudu?

Kukić: I sud je dio bh. stvarnosti. Ako imate sud u kojem postoji institucija Visokog sudijskog i tužiteljskog vijeća čine i odvjetnici, onda imate sud koji ne može biti samostalna institucija. Svaki sudac mora razmišljati hoće li odvjetnik, u slučaju da sudac dosudi drugačije nego što je interes tog odvjetnika, dići ruku za produženje njegovog sudačkog mandata. Tu imate umreženost političkih i pravosudnih struktura. Ako je to tako, onda je logično da od 400 slučajeva imate samo 15% presuda koji su atakirali na novinare, a u principu se radi o visokim političkim i državnim moćnicima.

XS
SM
MD
LG