Dostupni linkovi

logo-print

Kuda ide SDA: Nacionalna homogenizacija i interesne veze


Sa Kongresa SDA, foto: Midhat Poturović

Sa Kongresa SDA, foto: Midhat Poturović

Nakon šest godina SDA je dobila novog predsjednika. Očekivano, Bakir Izetbegović, sin prvog predsjednika stranke Alije Izetbegovića, vodiće je naredne četiri godine. Međutim, primijetno je da se stranka, koja je pod vođstvom bivšeg predsjednika Sulejmana Tihića doživjela preobrazbu od kruto nacionalne ka građanskoj, Izetbegovićevim izborom vraća kući. Tako bar procjenjuju analitičari, ali u prilog tome govore i usvojeni kongresni dokumeti, koji SDA vraćaju na pozicije koje su davno prevaziđene, i vode ka novim podjelama - od za većinu neprihvatljivihustavnih promjena, do pokretanja nove tužbe za genocid.

Od stranke koja je”dio rješenja, a ne problema u BiH”, kako je govorio njen bivši predsjednik Sulejman Tihić, SDA se nakon posljednjeg Kongresa na 25. godišnjicu odosnivanja, vjeruju poznavaoci bh prilika – “vratila kući”.

“Jer oni su sa Tihićem krenuli u otvaranje stranke prema širim krugovima ljudi i iskorake pravili i prema regionu i sad se vraćaju na prije te politike, obnavljenje tužbe… To je jedan ozbiljan iskorak ka ozbiljnoj homogenizaciji unutar bošnjačkog korpusa”, kaže glavna urednica “Oslobođenja” Vildana Selimbegović.

Višegodišnja borba dvije frakcije – Tihićeve i Izetbegovićeve - iznjedrila je pobjednike koji su i više nego ostvarili prevlast u stranci. Za takve je Šemsudin Mehmedović, Izetbegovićev oponent na Kongresu, iznoseći svoje motive za kandidaturu, kazao:

“Stranku već neko vrijeme vodi uski krug ljudi sa ciljem ostvarenja i očuvanja svojih privatnih interesa.”

Mehmedović je nakon Konvencije stranke održane prije dvije godine platio svoje stavove o korumpiranim stranačkim kadrovima izbacivanjem iz predsjedničkih struktura, a nakon Kongresa tu je poziciju i zapečatio. S njim i mnogi odani prvenstveno stranci i njenoj ideji.

Jedan od njih je i Senad Šepić, bivši potpredsjednik stranke, koji je već drugi mandat zastupnik u državnom parlamentu. On je jedan od onih koje, kako kaže, hoće narod, a neće stranka.

Senad Šepić

Senad Šepić

"Rezultati Kongresa su, nažalost, pokazali da se stranka zatvara u demokratskom smislu i da postaje oružje u rukama uskog broja ljudi koji su interesno i porodično povezani. Određena grupa ljudi su te pozicije osigurali dijelom kroz ucjene i pritiske na terenu, a drugi kroz kontrolirani politički inženjering kakav smo vidjeli i na Kongresu. Na ovaj način stranka pravi korak unazad, pogotovo od evropskog profila moderne, demokratske stranke, i to što čini čini suprotno onome što je narod rekao na izborima. To i jeste jedan od paradoksa Kongresa - da oni koje hoće narod neće ih struktura, odnosno taj izborni inženjering unutar stranke. Mislim da to nije dobro za stranku i vjerujem da će se to veoma brzo odraziti i na njenu poziciju”, konstatuje Šepić.

Šepić kaže kako će uprkos svemu nastaviti djelovati jer smatra da je i za SDA, ali i cijelu zemlju, najbolje da jedna od najjačih stranaka u BiH bude otvorena i trasparentna.

Srezana krila

Kako bilo, njima su sada, smatra Selimbegović, srezana krila jer je “ekipa ljudi, koja se može smatrati užim krugom Bakira Izetbegovića, dobila pravo da SDA povede u drugom pravcu”.

Kuda ide SDA više nije dilema. Sve je objasnio njen prvi čovjek.

“Da je vrijeme za demokratizaciju stranke kako to gospodin Šemso Mehmedović smatra, onda ne bi dobio 20 posto, nego 80 posto glasova“, kazao je Izetbegović, za koga je ključni element za prosperitet cijelog regiona pomirenje.

“Iz njega će proizaći politička volja. Iz političke volje će izaći bolji ambijent i za investicije i reforme i za ulazak inostranog kapitala i sve što nas vuče iz loše političke i socioekonomske situacije. Mislim da imamo jake šanse da u tom smjeru idemo, jer imamo dobre odnose sa Hrvatskom, sve bolje odnose sa Srbijom, jednu kritičnu masu srpskih političara u BiH koji konačno žele da okrenu leđa konfliktu i žele da zajedno s nama rade za bolju BiH”, rekao je Izetbegović.

Sa Kongresa SDA, foto: Midhat Poturović

Sa Kongresa SDA, foto: Midhat Poturović

Kakvi li bi odnosi sa Srbijom bili ako bi SDA pokrenula rezolucijom najavljenu reviziju tužbe za genocid, ili kako bi srpski političari u BiH podnijeli prijedlog o ustavnim promjenama koje zadiru u unutrašnju organizaciju zemlje - od jednog predsjednika države, vlade umjesto Vijeća ministara, te pet regija umjesto dva entiteta.

Branislav Borenović, potpredsjednik PDP-a, jasno je stavio na znanje da su želje jedno, a mogućnosti drugo.

“Možda mi želimo malo biše Republike Srpske, SDA malo više Bosne, ali imamo zajedničku obavezu da na bazi ovoga što danas imamo vodimo BiH u EU, poštujući i dvoentitetsku strukturu i ravnopravnost sva tri naroda", rekao je Borenović.

S druge strane, Šepić na pitanje jesu li ostvarivi predloženi ciljevi kaže da se to moglo vidjeti u proteklom periodu, jer za to treba konsenzus svih u BiH.

“Bojim se da je to pokušaj skretanja s prave teme, a ona je da imamo jako puno problema kada je naša ekonomska situacija u pitanju i kad je u pitanju naš evropski put”, kaže Šepić,v te smatra kako najveći fokus i sve snage treba usmjeriti upravo na ta pitanja i graditi jake institucije koje se mogu boriti protiv korupcije i zemlju odvesti ka evropskom putu.

Politički analitičar Esad Bajtal, na osnovu svega što je, kaže, vidio i čuo nakon Kongresa, navodi da je rano ocijeniti kuda se zaputila SDA, ali, podsjeća kako stranke na ovim prostorima “nisu ništa drugo nego ineteresne grupacije, firme koje rade za sebe svoje ineterese i svoje uže članstvo i rukovodstvo.”

Bajtal podsjeća i da ako bi se nastavilo u pravcu kojim se do sada išlo, Mehmedović mogao biti u pravu, te da bi svi građani mogli nastaviti plaćati cijenu, kao u posljednjih 20 godina.

  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada 'Global Human Rights Award' i Unije novinara BiH 2003. godine.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG