Dostupni linkovi

logo-print

Krsmanović: Zašto BiH nema predstavnika na Bijenalu u Veneciji


Strajo Krsmanović

Strajo Krsmanović

Najznačajnija svjetska smotra likovne umjetnosti, Bijenale u Veneciji, počinje 9. maja. BiH je na posljednjem Bijenalu prvi put nastupila u vlastitom paviljonu i sa zajedničkim projektom. Prema dogovoru, nastupio je Banjalučanin Mladen Miljanović, a nosilac projekta, uz pomoć državnog Ministarstva za civilne poslove i entitetskog za kulturu bio je Muzej savremene umjetnosti. Ovaj put red je bio na Umjetničku galeriju BiH, ali se očekivanja nisu ispunila. Zbog očajnog stanja u kome se nalaze i Galerija i entitetsko Ministarstvo kulture, od projekta se odustalo. O detaljima razgovaram sa Strajom Krsmanovićem, direktorom Galerije.

RSE: Venecijansko bijenale počinje za dva mjeseca. Premda je rok za prijavu istekao krajem novembra, nekako smo se svi nadali čudu, ali tamo definitivno neće biti bosansko-hercegovačkih predstavnika?


Krsmanović: Definitivno neće. I ta situacija nadanja i uskakanja u zadnji čas, preko reda, je nažalost situacija koja ovu zemlju prati već dvadeset godina. Možda ne treba ni previše objašnjavati jer ljudi jako dobro znaju naše stanje. Mi smo država koja nije država, država koja nema Vladu, država koja nema ni Ministarstvo kulture. Sve to se uzročno-posljedično odražava na činjenicu da nismo u stanju izaći na Venecijansko bijenale na način kako to rade sve standardne države – sa svojim paviljonom, sa planom, dogovorom i tako dalje. Svi naši dosadašnji nastupi na bijenalima su bili, ili neke prečice, ove ili one vrste, ili posljednji nastup kada je napravljen jedan dogovor, koji se nažalost ove godine nije mogao ispoštovati.

RSE: Radilo se o tome da je bio red na Nacionalnu galeriju BiH, ali vi niste imali dovoljno sredstava?


Krsmanović: Nismo zapravo imali nijedan ozbiljan uslov. Da budem otvoren do kraja, mi smo u saradnji sa Muzejom savremene umjetnosti iz Banja Luke podržali njihov nastup sa Mladenom Miljanovićem na prošlom Bijenalu iz dva razloga. Prvi je taj što smo vidjeli da su oni spremni i sposobni da to iznesu, i finansijski i na svaki drugi način, i što je to bio Mladen Miljanović, kojeg apsolutno podržavamo. Taj je nastup bio dobar i to je bilo dobro. Bila je želja da se uspostavi sistem pa da naizmjenično jedno bijenale organizaciono nosi njihov muzej, a drugo Umjetnička galerija.

Međutim, kada smo mi došli na red, pokazalo se da mi to ne možemo iznijeti. Ja sam u cijelu tu priču tada ušao da podržim Muzej savremene umjetnosti i Mladena, a s druge strane, nadajući se da će to biti motiv, povod i razlog da se konačno riješi status Umjetničke galerije. Za dvije godine, ne da nije riješen, nego su se stvari u tom smislu i pogoršale. Prosto nije bilo načina da mi iznesemo organizaciju tog posla na ovom Bijenalu.

RSE: Razumijem da vaša galerija, koja se zlopati i bori za zrak da preživi, nije uspjela sve to uradili, ali zar se nije moglo na nivou Federacije iznaći rješenje?


Krsmanović: Mi smo zaista na vrijeme signalizirali i jednom i drugom ministarstvu, da mi to ne možemo i da se pokuša tražiti novo rješenje. Izgleda da se nije uspjelo. To je velika šteta. Šteta za državu, što nema svoj paviljon, da se na taj način predstavimo kao normalna i civilizovana država, naročito je štetno za umjetnike. BiH ima izuzetne umjetnike u toj oblasti i bilo ko da je bio odabran, bilo bi dobro. Mi smo imali ideju ko bi to mogao biti, dok smo bili u igri. Nažalost, kao država nismo u stanju obezbijediti nastup naših umjetnika u svijetu. Oni to rade sami kako znaju i umiju.

RSE: Nisam ulazio, niti sam za takvo što kompetentan, u predračune, račune, ali mi se čini kako nastup u Veneciji nije tako skup, da ga entitetski budžet, uz pomoć državnog ministarstva, ne bi mogao podnijeti?


Krsmanović: Novac je konkretna stvar. Tu je red veličina oko pola miliona KM. Radi se o zakupu prostora za paviljon, to je nekih 150.000 eura, produkcija izložbe i sve ono što ide uz to, ceremonija otvaranja, katalog, putovanja, transport i tako dalje, negdje oko 200.000 KM. Poređenja radi, Federalna vlada je prošle godine toliko izdvojila za sufinanciranje pet institucija kulture - Umjetničke galerije, Historijskog muzeja, Muzeja književnosti, Narodno-univerzitetske biblioteke i Biblioteke za slijepa i slabovida lica. Tu smo gdje smo. To nije veliki novac za jednu iole ozbiljnu državu, ali s druge strane, kada znate u kakvoj je situaciji sedam institucija kulture, pa i druge institucije kulture koje finansira kanton, onda se čovjek pita šta je prioritet.

RSE: Kad se čovjek sjeti koliko je pažnje bosansko-hercegovački predstavnik Mladen Miljanović na posljednjem bijenalu privukao, koliko je gostiju prošlo kroz naš jedinstveni paviljon, naprosto se zapita koja je to diplomatska misija mogla napraviti takav propagandni posao?


Krsmanović: Nastup na Bijenalu sa vlastitim salonom bi bila apsolutna korist. Opšta korist za državu i društvo. To su naši umjetnički ambasadori, kao što su naši ambasadori filmski redatelji, sportisti i tako dalje. I to je činjenica. Ako vidite kako stoje naše diplomatske misije u svijetu, vidjeti ćete da je to svedeno na jako nizak nivo, da ih je mali broj i da životare. To je prosto stanje države i društva.

RSE: To je bilo prvi put otkako BiH, ovakva kakva je sad, postoji da posjeduje vlastiti paviljon, da pokaže zajednički umjetnički produkt. Na jednom malo širem planu, pojavilo se malo drugačije razmišljanje, razmišljanje o boljem, perspektivnijem, optimističnijem izgledu ove države. Ali korak naprijed, dva nazad.


Krsmanović: Upravo tako. Mi ne smijemo odustati ni od jednog takvog nastupa, pa ni od Venecije. Kad kažem mi, mislim na društvo i državu. Morati ćemo se prestrojiti, naći formu i način kako da to stavimo u sistem i da to radi. Mi još nemamo nijednu Vladu i nijedan budžet, a Venecija počinje u maju. Rokovi za prijavu i zakup paviljona i sve ostalo su bili vrlo strogi i vrlo fiksni. To je ključni razlog zašto se mi, Umjetnička galerija, nismo usudili ući u tu priču, a koliko vidim, ni ministarstva nisu mogla naći način da to bude neko drugi, pa da se to ipak ispoštuje.

RSE: Zanimljiva je činjenica da su svi nadležni organi, sva nadležna ministarstva, u trenutku kada se činilo da projekat može uspjeti, pokazali razumijevanje i rekli da će raditi zajednički na tom projektu, ali nisu.


Krsmanović: Načelna želja i saglasnost su postojali, ali realnost nas je nažalost demantovala. Nemamo Vlade, nemamo budžete, a znate kako je kad kasnite sa uplatama jednoj tako ozbiljnoj manifestaciji, onda to povlači i kazne i penale i štošta drugo.

RSE: Venecijanski projekt „Vrt uživanja” Mladena Miljanovića dugo poslije bijenala je plijenio pažnju širom regiona i dalje. On je zbog naših ranijih izostanaka posljednje Bijenale imenovao kao „dekanale”, s uvjerenjem kako se to ne može ponoviti. Nažalost kod nas još uvijek žive optimisti koji na svako – ne može biti gore, izgleda s pravom uzvikuju – može, može.


Krsmanović: Bojim se da smo u toj situaciji, mada ni ja nikada ne pristajem na tu vrstu pesimizma. Uvijek gajim nadu i uvjerenje. Naša umjetnica Maja Bajević dobila je poziv od selektora Bijenala da nastupi u zajedničkoj izložbi Bijenala, što je veliko priznanje – i našoj umjetnosti i njoj lično. Bojim se da ni ona nije uspjela naći finansije da zatvori realizaciju svog projekta. Bilo bi sjajno da uspije. Bar bi to bio jedan od načina da budemo zastupljeni. Što se tiče Paviljona, sve su prilike da ćemo morati sačekati bolje dane.

  • 16x9 Image

    Budo Vukobrat

    Novinarstvom se počeo baviti 1973. godine kao reporter u Televiziji Sarajevo. Više od 13 godina u programima RSE angažovan na novinarskim i uredničkim poslovima.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG