Dostupni linkovi

logo-print
U Galeriji BiH je otvorena zajednička izložba mladih stvaralaca Austrije i BiH, koja je sastavni dio projekta kojim se obilježava 100. godišnjica od sarajevskog atentata. Poslije Sarajeva, izložba će biti postavljena u još nekolicini gradova u BiH i regionu, te u velikim evropskim predstojnicama. O tome za RSE govori direktor Nacionalne galerije Strajo Krsmanović.

RSE: Obećali ste kako ćete imati niz projekata uz 100. godišnjicu sarajevskog atentata. Jedan od njih je započeo pred ovaj vikend?

Krsmanović: To je izložba video radova bosnasko-hercegovačkih i austrijskih umjetnika. Tema je prošlost i budućnost iz konteksta obilježavanja 100. godišnjice sarajevskog atentata.

RSE: Šta je poveznica za sve autore?

Krsmanović: Svi oni promišljaju budućnost, imajući u vidu kontekst prošlosti. Odnose se prema prošlosti na jedan kreativan način, za razliku od mnogih koji to čine politički ili politikanski. Autori pokušavaju naći iz stvaralačkog kreativnog uklona šta je ta prošlost balkanskog prostora i BiH, gdje je zajednička prošlost Austrougarske monarhije i BiH. To su samo polazišne tačke. Oni nude kreativnu viziju onoga šta bi mogao i trebao biti ovaj prostor.

Riječ je o nemalom broju mladih umjetnika iz BiH: Mladen Miljanović, Šejla Kamrić, Adela Jusić, Igor Bošnjak, Irena Sladoje i drugi. Jednako tako, isti broj autora iz Austrije. Oni će zajednički ukrstiti svoje ideje na temi 100 godina od početka Prvog svjetskog rata, na temi XX vijeka. To je vijek koji je na simboličan način počeo i završio u Sarajevu. XX vijek je vijek dva svjetska rata i najvećih totalitarizama, koji su zajedno odnijeli možda i milijardu života. Sve su to teme koje su za autore izazovne. Vidjet ćemo na koji su način oni to sve prezentirali.

RSE: Izložba samo kreće iz prostora Nacionalne galerije, a gostovat će širom zemlje, u regionu, u nekim evropskim zemljama?

Krsmanović: Do sada su ugovoreni Banja Luka i Trebinje u BiH, Ljubljana, Beograd i Zagreb u regionu. Klagenfurt, Beč, Brisel i Štrazbur u Evropi. To je ta ideja, ta misao - šta se to iz Sarajeva danas može ponuditi svijetu i Evropi u oblasti kreativne umjetnosti.

RSE: Fokusirao si se na ljude koji nam obično donose neke video produkcije, a u čitavoj priči posebno mjesto zauzima upravo saradnja sa jednim veoma vitalnim likovnim projektom iz Trebinja?

Krsmanović: To je Trebinjske bijenale TREBA. Riječ je o nekim mladim umjetnicima, porijeklom iz Trebinja, koji su se školovali u Austriji. To je ta poveznica, a u suštini, forma je video. Svi radovi će biti prezentirani u formi video radova. To je način na koji ovi autori razmišljaju o savremenosti.

RSE: U okviru ovog video bijenala raspisuje se uskoro konkurs za mlade video autore. Da li je to organski dio čitavog ovog projekta?

Krsmanović: Organizator izložbe je Austrijska savezna vlada. Planira se konkurs za mlade bosanskohercegovačke studente i umjetnike do 28 godina. Sve je to neka poveznica gdje su se silnice ukrstile na ovoj izložbi, a dalje ona osvaja svoj prostor i na taj način.

RSE: Vrijedan je pomena i Vaš sporazum ili protokol o saradnji sa trebinjskom Akademijom likovnih umjetnosti.

Krsmanović: Sporazumi su bolji od nesporazuma. Mi smo napravili jedan protokol o saradnji koji je formalizacija onoga šta mi možemo jedni drugim ponuditi u razmjeni i saradnji. Umjetnička galerija BiH ima, i obavezu i misiju, da djeluje na cijeloj teritoriji BiH, da razvija likovnu umjetnost u cijeloj BiH. Ona to radi kroz saradnju sa Akademijom na Širokom Brijegu, u Banja Luci, sa galerijama u Mostaru, Tuzli, Brčkom. U cijeloj toj priči evo i formalizacije tog odnosa sa Akademijom likovnih umjetnosti u Trebinju, koju trenutno prevodi jedan dosta agilan mlad dekan. Vjerujemo da će iz tog protokola proisteći izvjesna korist.

Mi njima stavljano na raspolaganje sve naše resurse, naš depo, prostor gdje njihovi studenti mogu raditi svoje diplomske, magistarske i doktorske radove. S druge strane, mi ćemo biti u prilici da ponudimo neke izložbe u Trebinju, da primimo neke izložbe njihovih diplomaca ili studenata. To je fina i korektna saradnja, koja stvara mogućnost da se taj dio BiH, koji nam ponekada izgleda malo podaleko i izolovano, na neki način vrati u fokus. Tamo ima izuzetnih zanimljivih umjetnika. Igor Bošnjak je jedna od njih.

RSE: Meni se čine zanimljivim svi ovi vaši napori na približavanju ovog razlomljenog prostora, od dogovora u vezi sa jedinstvenim nastupom u Veneciji, preko susreta likovnih akademija u Sarajevu, do posljednjeg susreta u Širokom Brijegu.

Krsmanović: Sa umjetnicima nema problema. Kada bi politika u ovoj zemlji radila na način kako to rade umjetnici i mnogi drugi građani, puno bi manje bilo problema. Naši problemi su dominantno politički, odnosno problemi političkih vodstava. Narod nema problema, a naročito ih nemaju mladi ljudi koje vode ideje, kreacije, komunikacije. Danas ljudi komuniciraju puno dinamičnije nego ranije, neophodni su i živi kontakti. Mi ih otvaramo gdje god možemo. Svuda gdje Umjetnička galerija dođe, bude dočekana kao Nacionalna galerija, što i jeste. Jedino kada odemo u naša ministarstva, nailazimo na probleme. To je naša sudbina.

RSE: Ove zajedničke akcije i kontakti ulivaju ohrabrenje u vezi sa drugim procesima.

Krsmanović: Sve naše komunikacije sa svim kulturnim institucijama tipa galerija, akademija, sa umjetnicima, individualno su izuzetno pozitivne. Svi se iskreno obraduju i kada dođu kod nas i kada mi odemo kod njih. A vlasti, neka se malo pozabave sami sobom.
  • 16x9 Image

    Budo Vukobrat

    Novinarstvom se počeo baviti 1973. godine kao reporter u Televiziji Sarajevo. Više od 13 godina u programima RSE angažovan na novinarskim i uredničkim poslovima.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG