Dostupni linkovi

logo-print

Krsmanović: Kulturne institucije BiH nisu fabrike


Strajo Krsmanović

Strajo Krsmanović

Neki dan je u Umjetničkoj galeriji BiH otvorena izložba „Naši klasici - srpsko slikarstvo prve polovine prošlog vijeka“. Organizator je SPKD Prosvjeta, a predstavljeno je više od 100 grandioznih djela najznačajnijih slikara iz fundusa Nacionalne galerije. Tim povodom, gost RSE je direktor Umjetničke galerije BiH, Strajo Krsmanović.

RSE: Neki dan ste sa Prosvjetom otvorili izložbu koja je, prema tvom stanovištu, izuzetno značajan projekt. Po čemu je tako izuzetna?

Krsmanović: To je izložba pod nazivom, „Naši klasici“. Riječ je o izložbi srpskih slikara prve polovine XX vijeka iz BiH. U tom periodu se mora prihvatiti BiH kao širi prostor. Tada se živjelo u Jugoslaviji drugačije. Riječ je o slikarima koji su ostavili trag u umjetničkom djelovanju BiH, na razvoj umjetnosti u tom periodu. Dakle, ili su porijeklom iz BiH, ili su djelovali u BiH, ili su odlazili kojekuda. Riječ je o izložbi koja je kompletno koncipirana iz fundusa Umjetničke galerije BiH.

RSE: Srpski slikari u BiH galeriji, u vašem fundusu, svjedoče o tome kako je u pitanju i status Nacionalne galerije, ali istovremeno pokazuje i mjesto srpskih slikara u ovdašnjoj likovnoj umjetnosti, u oblikovanju ukupnog ambijenta.

Krsmanović: Vremena su kakva jesu. I jedna i druga institucija, i Prosvjeta i Umjetnička galerija su, na žalost, osporavane institucije u ovom društvu i ovom vremenu. Ovih sto i nešto slika, koliko je izloženo u Galeriji, je možda tek hiljaditi dio fundusa kojim raspolaže, odnosno, koje čuva Umjetnička galerija BiH. Možete zamisliti koje je to bogatstvo. To je možda najbogatija riznica u državi, ali se i dalje osporava njen status.

Sa druge strane, i Prosvjeta je također u problemima oko ujedinjenja, oko povratka imovine, oko statusa i tako dalje, tako da je ova izložba jedan od najboljih odgovora zašto obje ove institucije trebaju ovom društvu.

Kompletan inžinjering je uradila Umjetnička galerija BiH. Dakle, slike su naše, one su kod nas pripremljene, restaurirane. Izložbe je postavila naša kustosica, Ivana Udovičić. Koncipirali smo katalog. Galerija se pokazala sposobnom da radi kompletan posao, za koji, u krajnjoj liniji, i postoji.

Prosvjeta je bila zainteresovana za ovu izložbu jer je ona upriličena povodom 111 godina postojanja Prosvjete u BiH i 20 godina obnove. To su značajni datumi za Prosvjetu i oni su bili ti koji su inicirali izložbu, koji su je podržali na način na koji je to bilo moguće. Bilo je tu i drugih koji su pomagali i podržavali. Postavljena je jedna dobra atmosfera oko svega toga.

RSE: Ovo je tek jedan u nizu projekata Umjetničke galerije, posljednje godine značajan bez ikakve sumnje, ali se meni jedan drugi čini još značajnijim- Retrospektum.

Krsmanović: Retrospektum je projekt stalne postavke Umjetničke galerije, koja je ove godine prošetala po BiH. Do sada su je vidjeli u 12 bosansko-hercegovačkih gradova. Mislim da nećemo na tome stati i da ćemo ići i dalje. Ideja je bila da izađemo u susret publici. Uporno ponavljam da ta naša riznica, taj naš depo, te slike, nisu naše vlasništvo, to je vlasništvo ovog naroda i ovog društva. Mi smo samo zaduženi da to čuvamo, evidentiramo, restauriramo, prezentiramo. Mi nastojimo na taj način izaći u susret svima onima koji ne mogu doći u Sarajevo vidjeti tu izložbu.

Mislim da je projekt zaista bio uspješan. Započeo je u Banjaluci, zatim je išao preko Bosanskog Novog, Bihaća, Livna, Mostara, Brčkog, Tuzle, Srebrenika, Goražda, Bugojna, Visokog. Svuda gdje smo došli, zaista smo dočekani sa oduševljenjem. Na primjer, izložbu u Banjaluci je otvorio ministar civilnih poslova, Sredoje Nović, a time su i podržali taj projekt. On je tamo rekao da ovo čeka godinama.

Dakle, budući smo mi Nacionalna galerija, galerija građana BiH, galerija svih nacija, mi smo dužni da podjednako djelujemo i na teritoriji RS-a i na teritoriji Federacije. Za nas tu nema razlike i taj projekt je bio upravo to. Ponikao je iz te ideje. Svi su rekli da je to pravi način.

RSE: Taj je projekt praktično pokazao da Umjetnička galerija BiH ponovo živi punim životom i diše punim plućima. Prošle godine, u ovo vrijeme, tek smo slutili da se to može desiti. Poslije jednog našeg razgovora u ovom našem programu, dosta zajedničkih poznanika je sumnjičavo klimalo glavom jer je Galerija bila pod ključem u tom trenutku.

Krsmanović: Sticajem okolnosti, Galerija je tada bila bez rukovodstva. Više od godinu dana nije imala ni direktora, ni upravni odbor. Ovdje je 15 ljudi sjedilo i čuvalo taj fundus. Nisu primali platu. Takvo je bilo stanje. Onda, opet sticajem okolnosti, slučajno sam to bio ja, neke stvari su se ipak pokrenule. Počeli smo aplicirati na sve moguće projekte. Sa projektima nije lako. Sa projektima dobijete novce, ali i ako ih dobijete, potrošite ih na projekt, tako da nemate za plate. Ali uz nešto malo podrške kantona, Federalne vlade i Ministarstva civilnih poslova, sve se to steklo u jednu tačku, tako da je krenulo. Uposlenici su uistinu odani i voljni i spremni da rade, jedva su dočekali da rade. Počeli smo sa novim idejama i ovu godinu smo prošli veoma uspješno.

Naravno i dalje naš status nije riješen. I dalje mi ne znamo kada će sve ovo pući ili stati. Ja sam vječni optimista i u ovom momentu se radi o tome da je Federalna vlada donijela odluku da preuzme pet, od sedam spornih institucija, a tu je i Umjetnička galerija. Trenutno je oformljena radna grupa koja treba da napravi prijedlog Zakona o preuzimanju osnivačkih prava. Vjerujem da će to konačno biti riješeno. Naša borba je da do kraja godine to konačno bude riješeno i da uđemo u budžet za iduću godinu. Onda će sve biti puno ozbiljnije, puno drugačije i puno lakše. Ideja ima, projekata ima, to nije problem, problem je samo da se obezbijede plate za ljude i za osnovne materijalne troškove.

Mislim da je to konačno na dobrom putu i mislim da je konačno sazrila svijest o tome. Federalna vlada je odlučila da to uradi na taj način. Riječ je o pet institucija, osim Zemaljskog muzeja, koji bi trebao po nekom dogovoru ostati na Vijeću ministara i Kinoteke, koja bi trebala biti pripojena Arhivu BiH, a ovih pet bi išlo na federaciju.

RSE: Znači ipak je išlo ovim, rekao bih, normalnim putem. Nije bilo nekog iznenadnog finansijskog inputa ili nepoznate donacije. Ne bih te gurao u neprijatnost, da se zamjeraš kolegama iz nekih drugih institucija, ali meni se vaš recept iz Galerije dopada. Upućuje negdje, za razliku od nekih ljudi koji su ipak radi sjediti i čekati da dođe taj iznenadni dan.

Krsmanović: To je uistinu teška tema, čak je mene stavila u jednu nekorektnu poziciju, ali to je sve splet okolnosti. Sada svi kažu - Eto vidite, treba raditi, pa će ići.

Kada je u pitanju Zemaljski muzej, onda je kolega Busoladžić potpuno u pravu i ima potpuno pravo i moju punu podršku, ako to nešto znači. Ne možemo se igrati sa nečim što je 70 uposlenika, što su četiri zgrade i preko 2.000 artefakata neprocjenjivog značaja. Niko nema pravo sa tim se igrati. Čovjek jednostavno nije izdržao. Imao sam petnaest ljudi na plati, a to je ipak lakše, nego sedamdeset.

Malo se i mene i njega stavilo u neprijatnu poziciju jer je ispalo da on nije htio da konkuriše i nije htio da radi, nego je zatvorio Muzej. Na žalost, mi kada radimo, mi i trošimo. Mi nismo fabrika pa da proizvodimo i radom stvaramo novac. Tako da zaista nije samo pitanje građanske korektnosti, nego uvjerenja. Kolega je u pravu i Zemaljskom muzeju se treba pomoći i treba se ozbiljno odnositi prema toj ustanovi, inače propasti će svijet.

RSE: Barem ovo što si nam rekao, kako se stvari trenutno razvijaju, očigledno je da bi i to moglo uskoro da se razriješi. Nadam se kako ćete nas iz Galerije uskoro obradovati još nekim novim projektima i to unatoč svim nevoljama.

Krsmanović: Siguran sam. Mi raspolažemo dobrim fundusom i u pripremi smo da idemo u projekt nove stalne postavke. Retrospektum je sa ovom turnejom iscrpio svoj razlog postojanja i mislim da ćemo već pred kraj godine krenuti u koncipiranje nove stalne postavke. Recentne izložbe se manje-više svakodnevno planiraju.

Dolazi 2014. godina. Već je jako velika navala na Galeriju. Veliki broj ineresenata, prije svega iz Austrije, dolazi i raspituje se za prostor. Dolaze sa prijedlozima nekih izložbi koje će biti tematski vezane za 2014. godinu. Mislim da će ta godina biti jako bogata u cijelom Sarajevu, a Galerija će biti najozbiljniji dio te priče.
  • 16x9 Image

    Budo Vukobrat

    Novinarstvom se počeo baviti 1973. godine kao reporter u Televiziji Sarajevo. Više od 13 godina u programima RSE angažovan na novinarskim i uredničkim poslovima.

XS
SM
MD
LG