Da se u Crnoj Gori mora još mnogo raditi da bi se oblast zaštite ličnih podataka uredila na zadovoljavajuć način, govore i najnoviji slučajevi koji su aktuelizovali ovu problematiku.
O ozbiljnosti problema naročito govori konkretan slučaj u kom je važan dio pravosudnog sistema neovlašteno putem medija, cjelokupnoj javnosti stavio na uvid lične podatke koji pripadaju isključivo povjerljivom odnosu ljekar - pacijent.
Praksa olakog objavljivanja ličnih podataka bi nakon intervencije Agencije za zaštitu ličnih podataka trebalo da bude prekinuta bar u zdravstvenim ustanovama. Naime, Agencija je naložila Domovima zdravlja da ubuduće, iz izvještaja o bolovanju izostave naziv bolesti.
Agencija je, kako nam je objašnjeno u ovoj instituciji, postupila po prigovoru jednog građanina Podgorice u kom, između ostalog, stoji da upisivanje dijagnoze u izvještaj o privremenoj spriječenosti za rad, kojim se pred poslodavcem pravda odsustvo zbog bolesti, predstavlja "flangrantno kršenje ljekarske tajne".
"Ti izvještaji o privremenoj spriječenosti za rad idu kod poslodavaca. Mi smatramo da tako ne treba, već da je dovoljno prikazati u izvještaju koji je procenat naknade po osnovu spriječenosti za rad. Prema tome, ličnim podacima kao što su podaci o zdravstvenom stanju koji spadaju u posebnu kategoriju ličnih podataka, ima pristup samo referent za lične dohodke. Imamo namjeru da razgovaramo sa predstavnicima domova zdravlja, Fonda zdravstva kako bi uredili pravilnike, i ako treba zakon. Stoji činjenica da su domovi zdravlja dobili te naloge. Vidjećemo kako će to dalje ići. Moguće da će biti manjih problema ali mislim da ćemo uspjeti da definišemo kako upisivati te dijagnoze i na koji način", kaže predsjednik Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka, Šefko Crnovršanin.
Neretko otkaz zbog bolesti
U međuvremenu, u sam centar pažnje domaće javnosti ova problematika je došla preko afere CKB u kom se više lica zaposlenih u Crnogorskoj komercijalnoj banci sumnjiče za zloupotrebe službenog položaja, višemilionsku pronevjeru, odnosno, izdavanje kredita bez odgovarajućeg obezbjeđenja. Tom prilikom je uhapšeno više lica, a istražni organi su željeli da saslušaju i bivšu direktorku CKB-a, Milka Ljumović koja se u tom trenutku nalazila u inostranstvu, ali se u međuvremenu vratila i stavila na raspolaganje.
Njen pravni zastupnik, advokat Goran Rodić je, u medjuvremenu, optužio specijalnu tužiteljku za organizovani kriminal Đurđinu Ivanović da je povrijedila pravo na privatnost njegove klijentkinje, jer je navela detalje o njenom zdravstvenom stanju, nakon čega je Agencija za zaštitu ličnih podataka objavila da će pokrenuti proceduru kojom bi se utvrdilo da li je specijalna tužiteljka prekršila zakon, kada je na državnoj televiziji iznijela podatke o zdravstvenom stanju bivše direktorke CKB Milke Ljumović, koja je pod istragom zbog navodnih zloupotreba.
U Agenciji objašnjavaju da je maksimalna kazna za kršenje Zakona o zaštiti podataka o ličnosti 20 hiljada eura, a minimalna - opomena koju izriče sudija za prekršaje.
"Posebno u Krivičnom zakonu imamo posebna krivična djela koja se odnose na kršenje privatnosti. To mogu organi po službenoj dužnosti da pokrenu ili pojedinci čija su prava povrijeđena. Što se naše agencije tiče, mi možemo da pokrenemo prekršajnu prijavu jer su te kazne sada visoke. Može se vidjeti u Zakonu o zaštiti podataka o ličnosti kolike su te kazne i protiv odgovornog lica i protiv pojedinca i tako dalje", smatra Crnovršanin.
Na ovim prostorima, povjerljivim podacima se uglavnom smatraju razni pin kodovi i šifre koje omogućavaju pristup novcu i drugim vrijednostima, pa nekome na prvi pogled može djelovati da stavljanje naziva nečije bolesti na uvid većem broju lica ili čak ukupnoj javnosti ne može proizvesti ozbiljniju štetu.
"Nerijetko se događa da poslodavci daju otkaz osobama za koje su saznali da imaju HIV infekciju, pod nekim drugim izgovorom. Dakle, ili su radni ili tehnološki višak. Nikada ne kažu direktno da nekoga otpuštaju zbog same dijagnoze ali prosto ne žele takvu osobu u svom radnom okruženju. Veoma često se događa da šira porodica ili prijatelji odustanu od prijateljstva, napuste te osobe. To je nama jako važno zato što naši pacijenti tada gube onu socijalnu podršku koja im je jako potrebna u procesu prihvatanja infekcije, samog liječenja i oporavka, odnosno dalje resocijalizacije i rada", zaključuje Aleksandra Marjanović iz Savjetovališta za HIV.
O ozbiljnosti problema naročito govori konkretan slučaj u kom je važan dio pravosudnog sistema neovlašteno putem medija, cjelokupnoj javnosti stavio na uvid lične podatke koji pripadaju isključivo povjerljivom odnosu ljekar - pacijent.
Praksa olakog objavljivanja ličnih podataka bi nakon intervencije Agencije za zaštitu ličnih podataka trebalo da bude prekinuta bar u zdravstvenim ustanovama. Naime, Agencija je naložila Domovima zdravlja da ubuduće, iz izvještaja o bolovanju izostave naziv bolesti.
Agencija je, kako nam je objašnjeno u ovoj instituciji, postupila po prigovoru jednog građanina Podgorice u kom, između ostalog, stoji da upisivanje dijagnoze u izvještaj o privremenoj spriječenosti za rad, kojim se pred poslodavcem pravda odsustvo zbog bolesti, predstavlja "flangrantno kršenje ljekarske tajne".
"Ti izvještaji o privremenoj spriječenosti za rad idu kod poslodavaca. Mi smatramo da tako ne treba, već da je dovoljno prikazati u izvještaju koji je procenat naknade po osnovu spriječenosti za rad. Prema tome, ličnim podacima kao što su podaci o zdravstvenom stanju koji spadaju u posebnu kategoriju ličnih podataka, ima pristup samo referent za lične dohodke. Imamo namjeru da razgovaramo sa predstavnicima domova zdravlja, Fonda zdravstva kako bi uredili pravilnike, i ako treba zakon. Stoji činjenica da su domovi zdravlja dobili te naloge. Vidjećemo kako će to dalje ići. Moguće da će biti manjih problema ali mislim da ćemo uspjeti da definišemo kako upisivati te dijagnoze i na koji način", kaže predsjednik Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka, Šefko Crnovršanin.
Neretko otkaz zbog bolesti
U međuvremenu, u sam centar pažnje domaće javnosti ova problematika je došla preko afere CKB u kom se više lica zaposlenih u Crnogorskoj komercijalnoj banci sumnjiče za zloupotrebe službenog položaja, višemilionsku pronevjeru, odnosno, izdavanje kredita bez odgovarajućeg obezbjeđenja. Tom prilikom je uhapšeno više lica, a istražni organi su željeli da saslušaju i bivšu direktorku CKB-a, Milka Ljumović koja se u tom trenutku nalazila u inostranstvu, ali se u međuvremenu vratila i stavila na raspolaganje.
Njen pravni zastupnik, advokat Goran Rodić je, u medjuvremenu, optužio specijalnu tužiteljku za organizovani kriminal Đurđinu Ivanović da je povrijedila pravo na privatnost njegove klijentkinje, jer je navela detalje o njenom zdravstvenom stanju, nakon čega je Agencija za zaštitu ličnih podataka objavila da će pokrenuti proceduru kojom bi se utvrdilo da li je specijalna tužiteljka prekršila zakon, kada je na državnoj televiziji iznijela podatke o zdravstvenom stanju bivše direktorke CKB Milke Ljumović, koja je pod istragom zbog navodnih zloupotreba.
U Agenciji objašnjavaju da je maksimalna kazna za kršenje Zakona o zaštiti podataka o ličnosti 20 hiljada eura, a minimalna - opomena koju izriče sudija za prekršaje.
"Posebno u Krivičnom zakonu imamo posebna krivična djela koja se odnose na kršenje privatnosti. To mogu organi po službenoj dužnosti da pokrenu ili pojedinci čija su prava povrijeđena. Što se naše agencije tiče, mi možemo da pokrenemo prekršajnu prijavu jer su te kazne sada visoke. Može se vidjeti u Zakonu o zaštiti podataka o ličnosti kolike su te kazne i protiv odgovornog lica i protiv pojedinca i tako dalje", smatra Crnovršanin.
Na ovim prostorima, povjerljivim podacima se uglavnom smatraju razni pin kodovi i šifre koje omogućavaju pristup novcu i drugim vrijednostima, pa nekome na prvi pogled može djelovati da stavljanje naziva nečije bolesti na uvid većem broju lica ili čak ukupnoj javnosti ne može proizvesti ozbiljniju štetu.
"Nerijetko se događa da poslodavci daju otkaz osobama za koje su saznali da imaju HIV infekciju, pod nekim drugim izgovorom. Dakle, ili su radni ili tehnološki višak. Nikada ne kažu direktno da nekoga otpuštaju zbog same dijagnoze ali prosto ne žele takvu osobu u svom radnom okruženju. Veoma često se događa da šira porodica ili prijatelji odustanu od prijateljstva, napuste te osobe. To je nama jako važno zato što naši pacijenti tada gube onu socijalnu podršku koja im je jako potrebna u procesu prihvatanja infekcije, samog liječenja i oporavka, odnosno dalje resocijalizacije i rada", zaključuje Aleksandra Marjanović iz Savjetovališta za HIV.
