Dostupni linkovi

logo-print

Krpljenje entitetskih budžetskih rupa: Rezovi i nova zaduživanja


Ilustracija

Ilustracija

Budući da je već izvjesno da BiH nije ispunila uslov za narednu tranšu kredita MMF-a, entiteti razmatraju mogućnost popunjavanja nedostajućih sredstava u budžetima. Republika Srpska odlučila se zadužiti kod komercijalnih banaka uprkos visokim kamatama, a Federacija, kako kaže premijer Nermin Nikšić, mora rezati budžet brojnim korisnicima. Kako je izborna godina, penzioneri i invalidi neće osjetiti restrikcije, ali su zato upitne plate zaposlenima u javnom sektoru. Analitičari, s druge strane, opet ponavljaju političarima:“Vrijeme je da se protegnete koliko je jorgan dug.“

Federacija BiH ostala je bez 150 miliona eura od MMF-a i 23 miliona koja je trebala dobiti od Svjetske banke. Kako je ovaj novac bio ukalskulisan u budžet, dovedene su u pitanje isplate budžetskim korisnicima.

Federalni premijer Nermin Nikšić najavio je da će Vlada FBiH morati napraviti rebalans:

„Suočeni smo sa dva izbora: možemo napraviti rebalans, ili možemo se povući iz Federalne vlade. Povlačenje iz Federalne vlade je kukavičluk jer je četiri, pet mjeseci do izbora i to bi bio haos. Mi ćemo tražiti način kako ćemo riješiti dubiozu koju imamo u budžetu, nama predstoji rebalans da osiguramo sredstva, bez kojih smo ostali od MMF-a, na neki drugi način", rekao je Nikšić

Vlada FBiH razmatra nekoliko mogućnosti kako bi spasila budžet. Federalni ministar finansija Ante Krajina navodi neke:

„Ima alternativnih izvora sredstava, a to bi trebao biti dio akumulirane, neraspoređene dobiti od javnih poduzeća kojima je Vlada vlasnik, a zatim jedan drugi dio kroz izdavanje vrijednosnih dužničkih papira kroz kratkoročne i dugoročne, znači kroz evropske zapise i kroz obveznice.“

Novac za penzioni i invalidski fond je obezbijeđen, kaže Krajina, ali će plate uposlenima u javnoj upravi kasniti:

„Što se tiče naše obveze prema Mirovinskom fondu, mi smo izvršili svoju obvezu. Što se tiče isplate ratnih i neratnih invalidnina, nije upitno, i one će ići", naveo je ministar.

Kredit umjesto kredita

Vlada RS već se zadužila kod komercijalnih banaka kako ne bi došla u situaciju da u izbornoj godini građani tog entiteta ne mogu dobiti plate i mirovine, uprkos kritikama ekonomista da je to najnepovoljniji način popunjavanja budžeta.

„Svi ekonomski parametri govore da se ništa drugo ne poduzima da se popravi ekonomski i socijalni status građana i privrede RS-a, osim što se ponovo zadužuju. A očito da to puno ne brine Vladu RS-a. Njima je samo važno da preguraju do izbora", konstatuje ekonomista Damir Miljević.

Najnoviji plan Vlade RS je kreditno zaduženje od Rusije u iznosu od 500 miliona dolara. Premijerka RS Željka Cvijanović kaže da je ovaj kredit bolji od kredita MMF-a ne navodeći uslove pod kojima će se zadužiti, niti plan utroška tog novca:

„Dobija sredstva kojima može redovno da isfinansira sve svoje obaveze, može da servisira i svoj dug. Ono što je jako važno i po čemu se taj kredit razlikuje od nekog drugog aranžmana jeste da tu nema nikakvih političkih uslovljavanja, dakle nema nikakvih posebnih uslovljavanja, nema nikakvih zakona koji se vama ispostavljaju kao obaveza"
, tvrdi premijerka.

Analitičari upozoravaju da je rješavanje situacije nastale otkazivanjem nove tranše kredita od MMF-a samo gašenje požara.

„Svi znaju manje-više koliko imaju realnih sredstava koja će im doći. I samo na taj način možemo raspoređivati budžet. Zaista bismo morali da stanemo na zemlju i da pogledamo naše realne mogućnosti su takve - ako smo mi zamislili pet, a priliv je četiri, hajde da vidimo šta da uradimo povodom toga i da uskladimo priliv sa planiranjem, a ne da planiramo onako kako mislimo da treba, a kad dođe na naplatu, da dižemo od nekoga kredit", ocjenjuje ekonomista Miloš Todorović.

Sličnog je mišljenja i ekonomistica Svetlana Cenić:

„Mora se staviti moratorij na zaduživanje kod komercijalnih banaka. Šta znači stalno zaduživanje kod komercijalnih banaka kad kamatna stopa je veća, to istiskuje privatna ulaganja. I zato nam se dešava ovo što nam se dešava - nema rashoda mimo prihoda. Ne može se trošiti više nego što se ima. Budžet je zakon, on se mora poštovati onako kako je donijet, mijenja se samo u istoj proceduri. Tako dolazimo do pravne države - i manje će se krasti", smatra Svetlana Cenić.

A ekonomista Vjekoslav Domljan napominje da je BiH nasukan brod i da je krajnje vrijeme da se vladajuće strukture uozbilje i poduzmu konkretne korake za oporavak bh. ekonomije:

„Treba, prije svega, osloboditi se dijela tereta i sigurnog mornara, a onda treba uravnotežiti brod i treba jedan dobar tegljač da ga izvuče nakon što se uspe gorivo. Otprilike takva je situacija sa BiH. Dakle, treba smanjiti sve javne rashode, treba smanjiti poreze i doprinose na rad, a povećati poreze na potrošnju i na imovinu. Jer temeljno ekonomsko načelo je da se oporezuje ne kad se daje društvu nego kad se uzima od društva, dakle, ne oporezivati slastičara nego oporezivati onoga koji jede kolače“, kaže Vjekoslav Domljan.
  • 16x9 Image

    Mirna Sadiković

    Radila na OBN televiziji, u sarajevskoj redakciji "Nezavisnih novina", a 2001. postaje dio ekipe RSE. Obrađuje političke i ekonomske teme. Uređuje radijske emisije, kao i magazin TV Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG