Dostupni linkovi

logo-print

Kriza trese Italiju, hrvatske banke sigurne


Sjedište Hrvatske narodne banke - ilustrativna fotografija: zoomzg

Sjedište Hrvatske narodne banke - ilustrativna fotografija: zoomzg

Kriza trese neke države Europske unije, u prvom redu Grčku, pa za njom Italiju. I dok Grčka nema investicija u Hrvatskoj, velika većina hrvatskih banaka je izravno ili posredno – preko austrijskih banaka – u talijanskom vlasništvu.

Osim toga, dvije trećine hrvatskog izvora odlazi u zemlje Europske unije, dobar dio od toga u Italiju. Ima li mjesta za zabrinutost za hrvatske banke, i hoće li biti negativnih posljedica po ionako slab hrvatski izvoz? Sugovornici RSE su generalno optimistični.

Profesor Ekonomske politike i Međunarodnih ekonomskih odnosa na zagrebačkom Pravnom fakultetu Mladen Vedriš kaže za RSE kako je položaj hrvatskih banaka u talijanskom vlasništvu – dobar, odnosno one su stabilne i profitabilne.

On ne vjeruje da njihov položaj biti može ugrožen ako talijanske matične banke povuku dio plasmana kojeg su dale hrvatskim bankama u svom vlasništvu.

“To je relativno neutralna operacija, jer onaj kapital kojeg talijanske banke drže ovdje ne mogu plasirati, i gotovo je opterećenje za naše banke. Ili – perspektivno – kada bi se ta kriza zaoštrila i kada bi te matične banke razmišljale o tome da prodajom poslovanja u Srednjoj i Istočnoj Europi ostvare znatniji dio kapitala – za sada su to demantirale – onda bi došlo pitanje tko može postati novi vlasnik tih naših banaka. To je neki rasplet – jedan je strateški, a drugi je operativni. U kraćem roku, sa aspekta sigurnosti i stabilnosti štednih uloga i plasmana, naše banke imaju i dobar rejting i autonomiju i ne bi smjelo biti nekih implikacija koje bi se negativno odrazile na hrvatsku stranu”, smatra Vedriš.

Ako se kriza bankarskog sustava u Italiji i Austriji zaoštri, to bi se moglo osjetiti i u hrvatskom bankarskom sustavu, procjenjuje za RSE urednik časopisa Forbes Hrvatska Viktor Vresnik.

„Ne vjerujem da će talijanske banke koje su većinski vlasnici - pa čak i preko austrijskih banaka - hrvatskog bankarskog tržišta povlačiti novac, jednostavno zato što je Hrvatska – unatoč velikoj dobiti banaka – cijela velika po prilici kao statistička pogreška. Međutim, postoji mogućnost da te banke nastradaju u Italiji i Austriji, a onda se postavlja pitanje što će biti sa bankama u Hrvatskoj“, kaže Vresnik.

Vedriš: Zasukati rukave

Urednik Banka magazina Željko Ivanković je u izjavi za RSE na rok od godinu-dvije – optimističan.
Kovanice hrvatske kune - ilustracija

Kovanice hrvatske kune - ilustracija


„Prvo, hrvatske banke svjesne su situacije. Drugo, imaju ideju o tome kako da prevladaju kratkoročnu situaciju – naime, i one i narodna banka imaju sredstva. Problem je da to razdoblje ne potraje dvije ili tri godine. Ali, čak i u tom slučaju postoji rješenje, ne samo u smanjivanju potrošnje, plaća i slično, nego u aktiviranju nekih resursa koji u Hrvatskoj nesumnjivo postoje. Ali mi smo zaboravili na to da trebamo raditi“, naglašava Ivanković.

Ivanković naime upozorava da je hrvatski razvoj dvadeset godina bio financiran vanjskim zaduživanjem, da je to razdoblje završeno, i da će se morati živjeti s manje novca, jer će nova zaduženja biti skuplja i manja po iznosima. Ali i tu je odgovor aktiviranje resursa – od poljoprivrede do industrije, i - naravno – više rada!

Što se tiče hrvatskog izvoza u Europsku uniju, profesor Vedriš podsjeća da je Hrvatska 0,25 posto prema bruto društvenom proizvodu Europske unije.

„Prema tome, naša prisutnost je na takvoj – uvjetno rečeno – relativno niskoj razini da ukoliko zasučemo dobro rukave i ako smo konkurentni sa proizvodima i sa cijenom – nećemo morati osjetiti toliki udar kao neke velike ekonomije“, kaže Vedriš.

Vresnik dopušta mogućnost da se u slučaju nastavka nestabilnosti u eurozoni neki izvozni kanali prekinu, a Ivanković dodaje kako će se uz teže zaduživanje pojaviti i manja potražnja u Europskoj uniji za našom robom, dakle i za našim turizmom.

„To su tehnički izrazi za jednu situaciju da će se trebati nešto raditi i pametno smisliti što će se raditi. E, to je ono s čime ćemo se suočiti i što će biti potpuno novo. A zapravo – ne bi trebalo biti novo, nego bi trebalo biti – normalno!“ istaknuo je on.
  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG