Dostupni linkovi

logo-print

BiH može ostati i bez privremenog finansiranja


Novčanice i kovanice konvertibilne marke - ilustracija

Novčanice i kovanice konvertibilne marke - ilustracija

Bosna i Hercegovina bi mogla i drugu godinu zaredom da se privremeno finansira zbog nesposobnosti njenih političara da usvoje budžet za ovu i godinu koja dolazi. Istovremeno, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine je četiri puta ove godine usvajalo odluku o privremenom finansiranju državnih institucija jer se bh. političari nisu mogli dogovoriti o donošenju budžeta za 2011.

I posljednja prilika da se nešto uradi u vezi sa budžetom propala je u srijedu jer se sastanku nisu odazvali članovi Predsjedništva BiH, koji budžet donose. Iako su sva trojica u državi, a zgrada kolektivnog šefa države udaljena nekoliko stotina metara od bh. Parlamenta, gdje se sastanak održavao - Radmanović, Komšić i Izetbegović su izostanak obrazložili time što im je poziv stigao kasno. Zbog toga je donesen zaključak da Vijeće ministara i peti put donese odluku o privremenom finansiranju.

„Da Savjet ministara preduzme korake u skladu sa opštepoznatom odlukom Ustavnog suda iz 2008. godine koja kaže da nije moguće da nema finansiranja bez obzira na to da li je budžet usvojen ili nije“, kazao Ognjen Tadić, predsjedavajući Doma naroda državnog Parlamenta.

Već sada je neizvjesno hoće li Vijeće ministara BiH moći donijeti odluku o
privremenom finansiranju uprkos tome što se predstavnici zakonodavne vlasti pozivaju na odluku Ustavnog suda. Dragan Vrankić, ministar finansija i trezora BiH, tvrdi za RSE da 2012. privremeno finansiranje neće biti moguće jer nema budžeta za 2011. godinu.

“Ukoliko ne usvojimo proračun, ne samo zbog nemogućnosti finansiranja institucija i svega onoga što ide kroz proračun, mi šaljemo lošu poruku o BiH da nismo kredibilni i da ne možemo donijeti jedan od osnovnih dokumenata u zemlji“, navodi Vrankić.

Podsjećamo, budžet za ovu godinu nije usvojen u bh. Parlamentu jer su se poslanici iz Republike Srpske protivili njegovom uvećanju za 11,9 miliona eura u odnosu na Dragan Vrankić

Dragan Vrankić

budžet 2010. Dodatna sredstva bila su namijenjena za penzionisanje pripadnika Oružanih snaga Bosne i Hercegovine i Fond za povratak.

U međuvremenu, nije formirano ni Vijeće ministara, a kreditni rejting zemlje je pao zbog nestabilne političke situacije i neusvajanja državnog budžeta. Ekonomisti prognoziraju da će to izazvati ekonomski, finansijski i socijalni slom Bosne i Hercegovini već naredne godine.

„Nije normalno ovo što se kod nas događa - da je sve više nezaposlenih, da su sve veći dugovi prema inostranstvu, da se rasprodaje što se može rasprodavati, i da vlast ostaje stabilna. Mora se u politici promijeniti da narod bude stabilan, a da politika bude nestabilna“, ističe Aleksa Milojević, predstavnik Instituta za društvene i ekonomske studije „IDES“ iz Bijeljine.

Papić: Tema za psihijatre i psihoanalitičare

To da se političari ne brinu o građanima poznato je i vrapcima na grani - jer kako objasniti činjenicu da nisu u stanju da usvoje budžet na državnom nivou, a entitetske budžete povećavaju, što je slučaj u Federaciji BiH. Da bi pokrili deficit od oko 200 miliona eura, budžet je u ovom bh. entitetu uvećan za 11 posto.

Sve skupa će na svojim leđima osjetiti privreda i građani, kojima će porezi na plate biti povećani sa 10 na 15, odnosno 20 posto u odnosu na neto primanja.

„To znači pad kupovne moći stanovništva, to znači pad tražnje, to znači da ni ono malo domaće proizvodnje što kupuju Bosnaci i Hercegovci neće imati kome da prodaju. Da o izvozu ne govorim. I to će onda izazivati ne samo odsustvo direktnih stranih investicija, nego pad zaposlenosti ili premiještanje zaposlenih u sivu ekonomiju, dakle radite bez zdravstvenog i socijalnog“, ocjenjuje ekonomista Žarko Papić.

Predstavnici Svjetske banke u Bosni i Hercegovini upozoravaju da se bh. vlasti moraju pripremiti za nadolazeću ekonomsku krizu ukoliko evropski lideri ne uspiju prevazići razlike.

Predviđanja su da će, ukoliko se to desi, biti smanjen izvoz iz BiH, domaći ekonomski rast usporen, a vlade će se morati zaduživati. Mjere koje bi već sada
trebale preduzeti niko ni ne spominje iako ekonomska kriza kuca na vrata, a država, čak, nema ni budžet, podsjeća ekonomistica Svetlana Cenić.

„I onako godinama ’92. - ’95., podsjećam, da su svi znali da donesu te budžete bez obzira koja je katastrofa vladala, zato što znaju i svjesni su šta to znači i koliko je važno imati i usvojiti budžet. A gle čuda, toliko godina iza rata mi nismo u stanju da donesemo kakav-takav budžet, odnosno da omogućimo funkcionisanje ne samo institucijama nego da se predstavimo svijetu u nekom odgovornijem svjetlu“, kazala je Cenić.

„Ja odista počinjem da mislim u kategorijama s jedne strane teorije zavjere - kao da je riječ o udruženom zločinačkom poduhvatu protiv ekonomije i stanovništva BiH. A s druge strane počinjem da mislim da je odista neophodno uvesti psihijatre i psihoanalitičare u analizu političke situacije u BiH“, naglašava Žarko Papić.
  • 16x9 Image

    Dženana Karabegović

    Diplomirani žurnalista. Od 1999. prelazi iz Tuzle u Sarajevo, gdje u bh. dopisništvu RSE počinje raditi kao novinarka. Obrađuje političke teme, uređuje i vodi radijske emisije i urednica je magazina TV Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG