Dostupni linkovi

logo-print

Kriza u radu Parlamenta BiH mogla bi potrajati do izbora


Zgrada institucija BiH

Zgrada institucija BiH

Nikada kao u posljednje četiri godine nije se manje znalo ko je u Bosni i Hercegovini vlast, a ko opozicija. Tako je funkcionisao i Parlament, koji u posljednje vrijeme uopšte ne radi. I dalje se preko te institucije „prelamaju“ stranačka koplja, a čak se ni analitičari ne usude prognozirati hoće li sjednica biti uopšte do oktobra, za kada su zakazani izbori.

Bosna i Hercegovina nalazi se već mjesecima u dubokoj političkoj krizi, a njena zakonodavna vlast skoro pa ne postoji. Već dva mjeseca nije zasjedao Dom naroda, a prije desetak dana sjednicu Zastupničkog doma bh. parlamenta napustili su poslanici iz Republike Srpske. I u jednoj i u drugoj instituciji stranke se međusobno optužuju ko je kriv za to, a sporenja su na relaciji SDA - SNS.

„Dolazak jedne delegatkinje, koja je ustvari sve i napravila ovo, će omogućiti prolaznost i protok u Dom naroda. U Predstavničkom domu lako se to može desiti. Treba neko da pribavi odgovore, koje je već bio dužan da ima“, kaže Dušanka Majkić, poslanica SNSD-a u Parlamentu Bosne i Hercegovine.

Šefik Džaferović, poslanik SDA, demantuje sve SNSD-ove navode:

„U međuvremenu mi smo dobili dopis od ministra pravde u kojem je dostavljena detaljna informacija o tim razlozima i što se toga tiče nema nikakvih razloga da se sjednica ne nastavi. Nimalo nije umjesno optuživati SDA zbog toga što je jedanput odložena sjednica Doma naroda zbog bolesti tri delegata iz SDA koji su u Klubu Bošnjaka u Domu naroda.“

Podsjećamo: poslanici iz Republike Srpske su posljednju sjednicu Zastupničkog doma napustili nezadovoljni odgovorima ministra pravde u vezi sa statusom nekadašnjih generala Vojske RS-a Manojla Milovanovića i Novaka Đukića.

Istovremeno, sjednice Doma naroda se ne održavaju zbog, kako navode u SDA, bolesti tri delegata, a ne zbog toga za što ih optužuju - bojkota usvajanja zakona o prebivalištu, kojim se, prema istom mišljenju, legalizuje etničko čišćenje.

Beriz Belkić

Beriz Belkić

I dok se jedni i drugi prepucavaju i ne dolaze na posao, opozicija ocjenjuje da bi ovakav nastavak događaja doveo do potpunog rasula vlasti, nedonošenja zakona i anarhije.

„Bez obzira šta se dešava, lako je u dobrom dobar biti, treba i u teškim, komplikovanim situacijama pokazati odgovornost prema svojoj instituciji i prema poslodavcu, dakle građanima koji su nas ovdje izabrali“, kaže Beriz Belkić, poslanik Stranke za BiH.

Od praznih priča nema ništa

Nikada kao u posljednje četiri godine nije se manje znalo ko je u Bosni i Hercegovini vlast, a ko opozicija. Svako malo su se stranke prekomponovale, optužujući jedne druge za nerad.

Tako je funkcionisao i Parlament, a kako će to biti u narednom periodu i hoće li uopšte biti sjednica do oktobra, kada bi trebali biti održani izbori, ne usude se prognozirati ni analitičari.

„Oni su riješili da sebi prvo podijele dobre plate, dobra primanja, dobre različite druge honorare. E to im je rečeno od njihovih glavnih političkih ekspozitura. Ja mislim da je to isto uradila i međunarodna zajednica, da im je dala taj signal - vi nemojte ništa raditi, blokirajte sve, neka to tako bude, razvlačite, odugovlačite dok vam mi ne damo jedan drugačiji signal. Ni u u Evropi, što će reći u Briselu, ni u Vašingtonu još uvijek se ne zna kakvu će poziciju Bosna imati u nekakvim budućim integracijama. To je prosto tako jedna vrsta eksperimenta koji se izvodi ovdje da se vidi do kada ljudi mogu trpjeti takvu situaciju, do kada jedna država može biti neuređena, do kada građani mogu biti dezorijentisani. I onda će se iz toga izvući određeni zaključci koje će upotrebljavati na drugom mjestu po svijetu i reći:’E sad mijenjamo situaciju u BiH'“, kaže sociolog Ivan Šijaković.

„Od praznih priča i relativnih podrški evropskom putu nema ništa jer vidimo da smo četiri godine izgubili za priču Sejdić-Finci, da Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju nije stupio već pet i po godina, potpisan je 2008. godine, da gubimo sredstva iz IPA fondova koja su nam prijeko potreban, prošle samo godine 50 miliona eura, a ako ovako nastave, to je onda stotine miliona eura u narednim godinama. EU i institucije međunarodne zajednice bi trebale pokazati malo više suglasnoti, da ne kažem - i hrabrosti u ovo vrijeme u kojem se trenutno nalazi BiH i pomoći vlastima BiH i građanima prije svega da se izađe iz trenutne situacije“, ocjenjuje Ivica Ćavar, predstavnik Centara civilnih inicijativa.

Ne postoji država u svijetu u kojoj parlamentarci tako malo rade, a tolika mjesečna primanja imaju. Procjene su da su najplaćeniji u regiji, a neće se pretjerano nanervirati ukoliko ne budu radili i do oktobra jer će za to uredno dobijati mjesečno oko 2.500 eura. I to je, između ostalog, izazvalo bunt kod običnih ljudi, koji bahatost ovdašnjih vlasti više ne mogu tolerisati.
  • 16x9 Image

    Dženana Karabegović

    Diplomirani žurnalista. Od 1999. prelazi iz Tuzle u Sarajevo, gdje u bh. dopisništvu RSE počinje raditi kao novinarka. Obrađuje političke teme, uređuje i vodi radijske emisije i urednica je magazina TV Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG