Kriza u FBiH: Inzko neće koristiti bonska ovlaštenja

Sjednica Vijeća za implementaciju mira, umjesto očekivane reakcije na krizu u Federaciji BiH, izrazila je tek zabrinutost stanjem i pozvala odgovorne da nađu rješenje. Nema saglasnosti o korištenju bonskih ovlasti, a svo će djelovanje biti svedeno na sazivanje sastanka čelnih ljudi u Federaciji sa visokim predstavnikom, na kojem bi trebalo da ponude model rješenja blokade ključnih institucija Federacije. Da li je OHR trebao reagovati, ili je svojim ranijim odlukama doprinio ovakvom stanju, kao i zašto političari nisu u stanju da sami riješe krizu koju su proizveli?

Neće biti korištenja bonskih ovlaštenja, niti će međunarodna zajednica raditi posao umjesto bh. političara, poručeno je sa zasjedanja Vijeća za implementaciju mira. Od očekivane ozbiljne reakcije na krizu, koja traje već mjesecima, završilo je na još jednom izražavanju zabrinutosti i vraćanju loptice onima koji su je i stvorili.

„Dijelimo mišljenje da ovu krizu moraju riješiti domaći politički lideri i institucije. Još uvijek postoji put ka rješenju ove krize među domaćim akterima. Mi ćemo insistirati i dalje da lokalni akteri preuzmu odgovornost“, kazao je britanski ambasador u BiH Nigel Casey.

I dalje Vijeće za implementaciju mira insistira na hitnom popunjavanju upražnjenih mjesta u Ustavnom sudu i Vijeću za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa FBiH. Jedina novina je što će bh. političari rješenje tražiti zajedno sa visokim predstavnikom Valentinom Inzkom.

„Visoki predstavnik je ponudio da se koristi njegov ured da bi se stranke okupile. Mislim da bi ovo mogao biti pozitivan korak. Ovo je problem kojeg trebaju rješavati političari Bosne i Hercegovine. I želim reći vrlo jasno da međunarodna zajednica apsolutno ne podržava da visoki predstavnik koristi svoje ovlasti“, istakao je ambasador SAD u BiH Patrick Moon.

Očekivana reakcija, saopštenjem je poručio federalni premijer Nermin Nikšić. Navodi kako će normalno funkcionisanje ipak biti nemoguće bez intervencije OHR-a, te poručuje kako niko nema pravo tražiti preuzimanje odgovornosti u situaciji kada blokira funkcionisanje institucija i rekonstrukciju vlade.

No, upravo je Ured visokog predstavnika bonskim ovlastima aminovao vladu na čijem je Nikšić čelu, i čiju rekonstrukciju već mjesecima uporno traži. Istim je postupkom etablirao i parlamentarnu većinu koja danas koči procese. Tadašnji stavovi dva HDZ-a nisu bili uvažavani, da bi stvaranjem novih koalicija stanje u Federaciji preraslo u ustavnu krizu. Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović ne vjeruje da će uskoro biti promjena.

„Ne treba poseban komentar za to što će se desiti ako se ništa ne promijeni. Pa mi ostajemo tamo gdje smo bili i do sada - u opoziciji“, kazao je Čović.

Reakcije: Međunarodna zajednica zakazala

Među razlozima za izostanak reakcije analitičar Međunarodne krizne grupe Srećko Latal prepoznaje nepostojanje saglasnosti unutar međunarodnih faktora o korištenju bonskih ovlasti, ali i odgovornost OHR-a, čega su u Vijeću za implementaciju mira itekako svjesni.

„Tu se ne radi samo o jednoj stranci, o jednom problemu, o jednoj kršenju ustava. S druge strane međunarodna zajednica, prije svega OHR, snosi direktnu odgovornost jer dva ključna problema koja sada vidimo u Federaciji, pitanje federalne vlade i pitanje Mostara, su direktne posljedice prijašnjih angažmana i loših rješenja Ureda viskog predstavnika“, kaže Latal.

Bh. intelektualci su svojevremeno uputili poziv političarima, ali i međunarodnoj zajednici da riješe probleme koji koče BiH. Ono što je simptomatično jeste da je upravo međunarodna zajednica zakazala, smatra profesorica Lamija Tanović, jedna od potpisnica poziva.

„Oni ne mogu da peru ruke i da kažu: ’Mi tu samo posmatramo, ružimo vas s vremena na vrijeme i ništa ne poduzimamo,’ jer opis njihovog posla jesu i bonske ovlasti. Zašto bi inače one bile napravljene? Oni također ne rade svoj posao, ali nema niko da ih opomene na to, jer oni nemaju posljedice toga što ne rade. Mi smo naprosto u jednom začarnom krugu. Oni su svjesni toga da naši političari nit hoće, nit mogu, niti je sistem takav u kojem oni, čak i da hoće, mogu nešto suvislo da urade“, ocjenjuje Tanović.

Dejtonski sporazum je, dodaje profesorica Tanović, omogućio blokade i dopustio ovakva ponašanja bh. političara:

„Tolike godine poslije Dejtonskog sporazuma ovdje su izrasli političari koji i ne vide da je njihova uloga da prave neka rješenja ili da rade za ovo stanovništvo, za ovaj narod ovdje.“

Kako stvari sada izgledaju jedina šansa da se nešto značajnije promijeni je protisak visokog predstavnika na visoke zvaničnike u Federaciji. Prva prilika za to biće na sastanku koji bi uskoro trebao biti organizovan u OHR-u.