Dostupni linkovi

logo-print

Kriza oborila vrijednost umjetnina i u Hrvatskoj


Slika Vlahe Bukovca Atinjanka kod toalete, vlasnik Muzej istorije Jugoslavije u Beogradu

Slika Vlahe Bukovca Atinjanka kod toalete, vlasnik Muzej istorije Jugoslavije u Beogradu

Gospodarska je kriza bitno snizila cijene umjetničkih djela u Hrvatskoj i trenutno je dobro kupovati, ali ne i prodavati - ističu zagrebački galeristi i umjetnici. Najtraženiji su hrvatski autori XX stoljeća, ali i mlada generacija slikara izraženog kolorita i apstraktnih motiva.

Ovog momenta u Hrvatskoj se najviše traže djela Ede Murtića, Račića, Kraljevića, Medovića, Bukovca, Slave Raška i Milivoja Uzelca.

Predsjednik Udruge likovnih umjetnika Fortuna ART, Darko Starešina, kaže da se Crnčićeve slike prodaju u prosjeku za 15.000 eura, Medović 25.000. Uz hrvatske moderniste najtraženiji je Edo Murtić, čije slike se kreću od 3.000 pa do 40.000 eura. Vasilije Jordan, Dimitrije Popović i Mladen Veža kreću se između 2.000 do 4.000 eura, a što se tiče Mersada Berbera, čije su se slike do njegove smrti prodavale za 3.000 do 5.000 eura, vani i za 40.000, Starešina procjenjuje da će im cijene padati. Čak je i prosječni Bukovac pao s uobičajenih 30.000 do 40.000 eura na manje od 30.000:

„Ovo razdoblje krize pogoduje trgovcima. Oni mogu, djela koja su nekada bila izuzetno skupa, danas kupiti puno povoljnije. Čak kada bi ste došli do jednog našeg poznatog slikara, on bi tražio 2.000 eura, ali za to isto djelo na tržištu već možete dobiti za 1.000 eura ili manje. To znači da ovog momenta slikari, koji su nekada prodavali skupo svoja djela, sami su sebi konkurencija", kaže Starešina.

Mirna Reiser, kćerka slikara Nikole Reisera i vlasnica poznate galerije Mala na zagrebačkom Trgu bana Jelačića, kaže da su na legalnom, a isto tako i na crnom tržištu, najtraženiji hrvatski autori, u 90 posto slučajeva:

„Za vrijeme Jugoslavije je zapravo bilo ujednačeno, svi su imali jednak interes i nije bilo razlike da li je Stojan Aralica beogradski slikar ili hrvatski, svi su ga tražili. Danas smo se tu nekako zatvorili, ali ne samo mi kao Hrvati i Hrvatska, nego se to dogodilo i u Sloveniji i u Srbiji", navodi Mirna Reiser.

U Hrvatskoj još ne postoji pravo tržište umjetnina, a galeristi su više preprodavači nego li oni koji predstavljaju mlade umjetnike ili brinu o kolekcijama renomiranih slikara – ističe Ranko Murtić, koji skrbi o likovnoj ostavštini svog oca, Ede Murtića. Tvrdi da se na tržištu trenutno pojavljuju manje vrijedna djela iz Murtićeva opusa:

„Ozbiljnije stvari ne vidite na tržištu. Mater, muzejske kvalitete, se prodaje drugim kanalima, koji zapravo nisu vidljivi kroz ovo što vi sad skenirate", kaže Murtić.

Ono što se traži na tržištu zanimljivo je i kradljivcima i falsifikatorima slika – ističe policijski inspektor za umjetnine Josip Vrbić:

„Mi smo u proteklim kriminalističkim istraživanjima imali jako puno Murtićevih djela u našem Muzeju policije, gdje smo osnovali prethodnih godina jednu zbirku krivotvorenih umjetnina. Sve je veći broj djela domaćih autora koji se krivotvore, a tako i inozemnih. Tako imamo djela Chagala, pastele Renoara, Gogena i tako dalje. Toliko toga se već skupilo da ćemo zapravo u dogledno vrijeme organizirati jednu izložbu, tako da građani mogu izbliza pogledati kako to izgleda", navodi Vrbić.

Picasso u Zagrebu siguran

Izložba Picasso u Zagrebu

Izložba Picasso u Zagrebu

U zagrebačkoj galeriji Klovićevi dvori – pravi Picasso, izložba velikana svjetskog slikarstva XX stoljeća otvorena je krajem ožujka i trajat će do 7. srpnja. U nešto više od 40 dana, Remek djela iz Muzeja Picasso, u Parizu, vidjelo je 40.000 posjetitelja. Dolaze ljubitelji Picassa iz cijele regije, od Slovenije do Mađarske, Srbije.

Vrijednost izloženih djela je oko 670 milijuna eura i, na zahtjev osiguravajućih kuća, nad njima bdije i međunarodna inspekcija. Ravnateljica muzeja Marina Viculin kaže da su ih zadnji put posjetili prije nekoliko dana i uz visoke ocjene zaključili da je Picasso u Zagrebu siguran:

„Mi imamo sustav osiguranja na svim nivoima, od fizičke zaštite zgrade izvana, policijskih ophodnji noću, preko zaštitarske službe, koja je tu 24 sata. To je sve određeno ugovorom sa posuđivačem i video nadzorom, koji isto tako 24 sata promatra cijeli prostor", kaže Marina Viculin.

Prema policijskoj evidenciji od 1995. do 2008. U Hrvatskoj je ukradeno blizu 4.000 umjetnina. Manji dio je pronađen, a nedavno i najtraženija, Bogorodica s djetetom iz benediktanskog samostana na Krku, za kojom se tragalo 20 godina. Riječ je platnu iz XVI stoljeća, ukradenom 1993. iz Restauratorskog zavoda u Splitu. Neki povjesničari umjetnosti drže da je djelo Leonardove slikarske radionice, a procjenjuje se na više stotina tisuća eura.

Inspektor Vrbić podsjeća da su 90-tih i kasnije mnogi novopečeni hrvatski bogataši, zbog statusnih simbola ili ulaganja, brzo stečenog novca, masovno kupovali umjetnine, a među njima, ne znajući, i mnoge krivotvorine. Danas ih, zapali u krizi, ponovo prodaju:

„Sada na tržište ponovo dolaze ta djela i prilikom provjeravanja njihove vjerodostojnosti uključuje se i policija u sve većem broju slučajeva. Mi smo na našoj web stranici ponudili svim ljubiteljima umjetnosti i poštenim trgovcima kolekcionarima da mogu poslati fotografiju onog što žele kupiti i da se mogu informirati da li je to umjetničko djelo ukradeno i da li se nalazi u potražnim evidencijama", kaže Vrbić.

Trenutno u Hrvatskoj postoji samo jedna aukcijska kuća, Kontura, koja kontinuirano djeluje od 2003., procjenjuje i otkupljuje umjetnička djela i četiri puta godišnje organizira aukcije. Vlasnik i direktor Konture, Zdravko Mihočinec, kaže da se polarizacija hrvatskog društva na bogate i siromašne i nestanak srednjeg sloja doslovce preslikala i na trgovinu umjetninama:

„Ako je vrijednost neke umjetnine između dvije i četiri tisuće eura na tržištu, prije se takvih slika ili skulptura puno prodavalo. Danas prodaja ide za radove koji su vrijednosti do tisuću eura i oni koji su iznad 10.000. Te dvije krajnosti danas funkcioniraju", zaključuje Mihočinec.
  • 16x9 Image

    Ankica Barbir-Mladinović

    Dugogodišnja višestruko nagrađivana novinarka i urednica na Zagrebačkoj televiziji koja od 1994., nakon što je postala nepodobna na Hrvatskoj televiziji, izvještava za RSE o ratom pogođenim ljudskim sudbinama i drugim  postratnim i tranzicijskim temama.

XS
SM
MD
LG