Dostupni linkovi

logo-print

Krivokapić: Da se građani izjasne o kandidatima za sudije Ustavnog suda


Ranko Krivokapić

Ranko Krivokapić

Pažnju javnosti u Crnoj Gori skrenuo je poziv prvog čovjeka zakonodavne vlasti Ranka Krivokapića koji je pozvao tu istu javnost da iznese svoje mišljenje o kandidatima za sudije Ustavnog suda, čiji se izbor očekuje do kraja godine.

Koliko taj do sada neuobičajen potez govori o značaju izbora najviše sudske instance u Crnoj Gori, a koliko je posljedica činjenice da je u utakmicu za pet ustavnih sudija ušlo čak 19 kandidata?

Šef parlamenta i predsjednik Ustavnog odbora Ranko Krivokapić apelovao je na građane da daju svoje komentare o kandidatima koji su se prijavili za sudije Ustavnog suda, kako bi se došlo do najkvalitetnijeg izbora. U tom pravcu Ustavni odbor odlučio je da formira tročlanu komisiju koja će ocjenjivati kandidate za ustavne sudije, a koju čine po jedan predstavnik parlamentarne većine, opozicije i generalni sekretar Skupštine.

Koliko je Krivokapićev poziv uobičajen u dosadašnjoj pravnoj praksi i koliko naglašava važnost izbora najviše sudske instance u zemlji, u trenutku dok se priprema sveopšta reforma pravosuđa, najprije nam odgovara nekadašnji ministar pravde, advokat Dragan Šoć.

"On je u našoj praksi novina. Ono što mislim da je pozitivno jeste da se izlazi iz strogo formalnog, institucionalnog postupka izbora. Na neki način javni poziv građanima da se izjasne svakako daje snagu izboru, a istovremeno bogami nameće i malo veću obavezu onomo ko bude izabran. Ako je dobio pozitivno mišljenje javnosti onda to podrazumijeva da će ta institucija imati malo veći nivo legitimiteta nego što bi ga imala ako bi se sve svelo na strogu formu i institucionalni izbor. To bi pretpostavljalo da u budućnosti jača značaj te institucije.“

Boris Marić

Boris Marić

Boris Marić iz Centra za građansko obrazovanje (CGO), pak, Krivokapićev poziv javnosti da pomogne u izboru sudija Ustavnog suda tumači kao nedostatak kapaciteta same Skupštine da taj proces dovede do kraja i da stane iza onih koji budu članovi najviše sudske instance u državi.

“Pokušaj da se na neki način građani uključe u ovaj proces sa jedne strane može biti pozitivan u smislu davanja komentara građana, određenih sudova, širenja javnosti kroz taj proces. No, sa druge strane može implicirati i odricanje od jednog dijela objektivne odgovornosti koju skupština mora da preduzme za izbor sudija Ustavnog suda.”

Upada u oči da se za izbor pet sudija Ustavnog suda prijavilo čak 19 kandidata, među kojima ima i javnih djelatnika koji na dosadašnjim funkcijama nijesu ostvarili zapažene rezultate u oblasti pravnih nauka.

“Veliki broj kandidata na žalost ne ispunjava ni formalno pravne uslove za kandidaturu za sudije Ustavnog suda i naravno mi iz CGO preporučujemo skupštini da se pozabavi ovim konkretnim pitanjima i odmah saopšti javnosti koji kandidati ne ispunjvaju te uslove. Imamo problem, što je očigledno i kroz izjavu predsjednika Krivokapića da u kvalitativnom smislu i on ozbiljno sumnja da možemo da dobijemo kao elitni kadar, da dobijemo jednu zaista elitnu pravnu instituciju koja bi mogla da bude pravi korektor i unaprijedi pravni sistem Crne Gore”, pojašnjava Marić.

Da li je Dragan Šoć kao pravnik i nekadašnji političar optimista da će Crna Gora uskoro dobiti reprezentativan sastav Ustavnog suda?

“Te su procedure počele i ja naprosto ne vidim nikakvog razloga da ne budu izabrani sudije Ustavnog suda. E sada, kvalitet izbora zavisi od kvaliteta kandidata. Ne možete unaprijed da kažete biće dobar ili neće prije nego vidite ko su ljudi koji su izabrani. O tome se ja ipak ne bih izjašnjavao”, kaže Marić.

Izbor sudija crnogorskog Ustavnog suda obaviće se shodno nedavno usvojenim izmjenama Zakona koje su dio sveobuhvatnih zakonodavnih i kadrovskih promjena u crnogorskom pravosuđu, a koje je od međunarodne zajednice odavno apostofirano kao jedna od najslabijih državnih institucija koja je još uvijek podložna političkom uticaju.
  • 16x9 Image

    Dimitrije Jovićević

    Novinarstvom se bavi od 1995, kada je počeo rad na BK Televiziji u Beogradu. Na RTV Crne Gore, koja je u to vrijeme bila prepoznatljiva po otporu režimu Slobodana Miloševića, prelazi 1998. godine. Od 2000. radi za podgoričko dopisništvo RSE i od tada je povremni prezenter u praškom studiju.

XS
SM
MD
LG