Dostupni linkovi

logo-print

Krivaja prodaje imovinu, radnici traže svoje


Napušteni pogoni Krivaje

Napušteni pogoni Krivaje

Imovina zavidovićke Krivaje je na prodaji. Oči više od hiljadu radnika ovog preduzeća uprte su u novog kupca, jer finasijske injekcije Vlade Federacije u protekle dvije godine, koliko traje stječaj, nisu spriječile da Krivaja bilježi nove gubitke. Nekadašnji gigant drvne industrije, priznat u svijetu, koji je u kontinuitetu poslovao od osnivanja u austrougarsko vrijeme, pa čak i u posljednjem ratu, primjer je katastrofalne privatizacije.

Preduzeće Krivaja, nekadašnji gigant drvne industrije, od kojeg su živjele generacije stanovnika Zavidovića i okoline, je na izdisaju. Rade samo dva proizvodna dijela, furnirnica i odjel namještaja.

Radnicima nije uvezano po devet godina staža. Krivaja duguje PIO/MIO-u 11,5 miliona eura i 10 miliona eura za zdravstveno osiguranje. Ni štrajkovi, ni mirni protesti, pa ni dolasci pješice do Sarajeva nisu pomogli:

Nekada svjetski priznato preduzeće, zbog loše privatizacije i kriminala u postratno vrijeme, dovedeno je do stečaja.

Reorganizacija preduzeća nije uspjela, stvoreni su novi gubici, a sada rješenje vide u prodaji imovine, koja je procijenjena na 33 milona eura. Optimizam ne gubi predsjednik sindikata Krivaje u stečaju Ferid Balić:

„Drugi put se prodaje imovina. Čeka se slobodna prodaja kako bismo se sa kupcem dogovorili o preuzimanju što većeg broja radnika. Sindikat traži da se preuzmu svi i ko bude imao uslov za penziju da ga zbrinu. U martu će se znati više. Ja mislim da će Krivaja biti prva u regiji koja će se riješiti i uspjeti izvući iz stječaja, a da nije propala“, kaže Balić.

Na prodaju imovine radnici su pristali samo da spasu radna mjesta. Tu garanciju su dobili od Vlade Federacije. Prodaju se tvornica za proizvodnju parketa, furnira i namještaja i hotel Kristal. Do sada su prodati restoran i ribnjak Kamenica, kao transport i remont, tačnije lot 4:

„To je ukupno milion i 20 hiljada maraka u objektima koji propadaju i ni za što ne služe.“

Sa jednog od protesta radnika Krivaje još 2010. godine

Sa jednog od protesta radnika Krivaje još 2010. godine

I kada se proda sve što se namjerava, ne može se pokriti ni polovina dugovanja povjerilaca, među kojima je najviše radnika.

„Povjerioci potražuju 122 miliona maraka. Imovina je 66 miliona. Sve sad zavisi od unovčavanja svega toga“, kaže Muharem Hozić, stječajni upravitelj Krivaje.

U dvije godine, koliko je traje stječaj, Vlada Federacije i Vlada Zeničko-dobojskog kantona uložile su više od pet miliona eura u Krivaju, no bilježili su se gubici. Vlada je time čuvali radna mjesta, tj. spriječavala socijalni bunt. Direktor Krivaje u stečaju Suad Džindo ranije je tvrdio da vlasti nisu zainteresovane za stanje u Krivaji:

„Koji je to apsurd da iz budžeta sebi ljudi prvo obezbijede plate, pa onda hoće li se nešto uraditi, ili se neće uraditi?“

Sam Džindo je u to vrijeme, zahvaljujući posebnom menadžerskom ugovoru, dobijao i do 2,5 hiljade eura mjesečno, dok su plate radnika bile jedva 200 eura.

„Krivaju trenutno vode kriminalci, lopovi i neznalice. A zbog čega to kažem? U poređenju prije dvije i po godine, u Krivaji je bilo 1.911 radnika koji su redovno primali plaću, mali plaću, ali redovno. Danas ja mislim da u Krivaju ne radi više od 600 radnika, neki su na čekanju, i nemaju plaću. Prime u 60 dana“, navodi Vehbija Aličić iz bivšeg sindikata IP Krivaja.

Sve vladajuće strukture, bez izuzetka, činile su grijeh prema ovom preduzeću od strateške važnosti.

„Ja vodim evidenciju - 17 generalnih direktora je prošlo kroz Krivaju. Imaju sve - vile, kuće, aute, firme, a radnike su ostavili na milost i nemilost“, naglašava Ferid Balić.

Krivaja je tokom osamdesetih godina prošlog vijeka imala predstavništva u Americi, Njemačkoj, Francuskoj i Alžiru. Imala je sopstvenu komercijalnu, transportnu i ugostiteljsku liniju. Nakon rata je švedska Ikea bila zainteresovana za kupovinu Krivaje.

No, Krivaja je preduzeće koje se gasi. Tome je kumovala nezakonita privatizacija, zbog čega je podignuto 19 krivičnih prijava. Mada nije za utjehu, radnici se nadaju da će se promijeniti Ustav i zakonodavstvo Federacije tako da kaznena djela iz oblasti privatizacije neće zastarjevati.
  • 16x9 Image

    Aida Đugum

    Nakon iskustava u printanim i elektronskim medijima, uključujući BH Radio 1, u maju 2007. pridružila se ekipi RSE, gdje obavlja poslove novinara-reportera za radijski program i emisiju TV Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG