Dostupni linkovi

logo-print
Prema dostupnim podacima, preko 10.000 maloljetnih osoba sa prostora bivše Jugoslavije od 11 do 17 godina sudjelovali su aktivno u ratu od 1991. do 1994. godine.

Školske klupe zamijenili su puškom i prvom ratnom linijom. Mnogi od njih danas su teški invalidi, PTSP-ovci, djeca rata zaboravljena od države i sistema.

Zeko B., koji zbog straha krije svoje ime, registrovani je PTSP-ovac. U rat je otišao sa nepunih 15 godina, gdje je teško povrijeđen. Zbog psihičkih problema nije uspio završiti srednju školu. Iako je cijeli rat proveo u Armiji BiH, danas nema pravo ni na besplatnu psihijatrijsku pomoć:

„Ponekad znam tek ujutru da zaspim. Jer proveo sam godinu dana i u logoru. Razmišljam šta će mi sutra dijete jesti - ne mogu ni od toga spavati. Razne misli kroz glavu prolaze. Naročito kad neko dođe sa strane, iz dijaspore i počne priča tako, i kaže: ’Ja sam bio vani, imam svoj život, a šta ti imaš od svega toga?’ Nakon toga stanem i razmišljam stvarno šta ja imam od toga. Opet ono, znaš, priđe kćerkica, zagrli me - i šta onda?“

Službeni podaci o broju maloljetnih dobrovoljaca u BiH ne postoje. Branko Matošin iz Udruge maloljetnih dragovoljaca HVO-a dodaje: „Jer se zvanično ne smije priznati da su djeca sudjelovala u ratu.“ Matošin je HVO-u pristupio sa 15 godina, 80-postotni je invalid. Sudbine njegovih saboraca su stravične:
„Petnaest godina smo očekivali neku pomoć od države, da će se sve to riješiti, da će doći red na nas, ali evo..", priča Branko Matošin.

„Petnaest godina smo očekivali neku pomoć od države, da će se sve to riješiti, da će doći red na nas, ali evo. Samo bih rekao da mi svakodnevno u prostorije udruge dolaze ljudi koji još uvijek nemaju zdravstvenu zaštitu. To je žalosna konstaticija da smo mi u pregovorima sa EU o integracijama, a da ne govorim o spornim stavkama gdje smo u svim segmentima preskočeni - od završetka školovanja, zaposlenja itd.“

Gotovo 80 posto ove populacije je nezaposleno. Većina završila tek osnovnu školu. Ramiza Mraković jedna je od rijetkih koja je uspjela završiti i fakultet, kriminalistiku. Na prvoj ratnoj liniji završila je sa nepunih 16 godina. I danas je bez posla:

„Unutar nas je to potisnuto duboko, što je jako opasno. Nisam doktor, ali logično gledam - jako velika opasnost je od tog unutrašnjeg naboja. Mi imamo slučajeve zatvora - da nam šalju da im pomognemo, jer to je jedini njhihov način na koji mogu preživjeti.“

Od zdravstvene knjižice do priznanja

U BiH ne postoji zakon kojim je definisan status maloljetnih dobovoljaca. Iako je u Republici Hrvatskoj položaj maloljetnika donekle definisan kroz zakon o braniteljskoj populaciji, Damir Besednik, predsjednik Udruženja maloljetnih dragovoljaca, kaže kako političari uglavnom zaobilaze ovaj problem.

S druge strane, ono što je zabrinjava je pasivana uloga OSCE-a i UN-a, koja je nastavljena i nakon rata.

Dječaci u BiH, 1996.

Dječaci u BiH, 1996.

„Oni isto moraju dijeliti i dužni su dijeliti odgovornost s političarima ove države. Oni su ti koji su trebali apleirati na tu problematiku. Te su institucije zakazale. Neka ih bude stid i sram, nek bude puka cijelom svijetu, tim organizacijama. U biti su oni pisali lažna izviješća svojim nadležnim institucijama, lagali su svoje nadležne institucije i tijela i mislim da ne predstavljaju ništa“, kaže Besednik.

Kako društvo može pomoći ovim ljudima? Od zdravstvene knjižice do priznanja da smo postojali, kaže nam Zeko s početka naše priče, i dodaje:

„Nama je svaka pomoć dobrodošla, potrebne su dokvalifikacije i liječnička pomoć. Ljudima koji žive u teškim situacijama, i stambenim i psihičkim i fizičkim, svaki vid pomoći je dobrodošao.“

U Konvenciji o pravima djeteta kaže se kako države moraju poduzeti sve mjere kako bi osigurale da osobe mlađe od 15 godina nisu direktno uključene u neprijateljstva. Države se, takođe, moraju suzdržati od novačenja mlađih osoba.

U skladu sa svojim obavezama koje proizilaze iz međunarodnog humanitarnog prava, trebaju poduzeti sve korisne mjere kako bi im osigurale zaštitu i skrb, poesbnu za djecu pogođenu oružanim sukobom, te mjere za promicanje tjelosnog i duševnog oporavka u sredini koja potiče zdravlje, samopoštovanje i dostojanstvo.

Potpisnici Konvencije o pravima djetata su i BiH i Republika Hrvatska. Inače, najmlađi poginuli borac u BiH imao je svega 11 godina.
  • 16x9 Image

    Tina Jelin - Dizdar

    Novinarstvom se počela baviti 1996. godine. Od 1998. radi za Radio Slobodna Evropa. Bila je i stalni suradnik Studija 88,  Radija101, Reuters-a. Višestruko nagrađivana novinarka.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG