U Hrvatskoj se 22. siječnja održava referendum o hrvatskom ulasku u Europsku uniju. Najnovije ankete najavljuju uspjeh referenduma, a sve hrvatske parlamentarne stranke podržavaju hrvatski ulazak u Europsku uniju. Međutim, glasni su i protivnici ulaska, koji najavljuju i javni prosvjed u Zagrebu tjedan dana pred referendum.
Video spotovi s porukama čelnih ljudi hrvatske politike, među ostalim i sa porukama ministara u čijim resorima će se u sljedećim mjesecima najbrže i najsnažnije osjetiti pomaci nabolje, kampanja na radiju, nacionalnim i lokalnim televizijskim postajama, internetskim portalima, letci u poštanskim sandučićima – sve to dijelovi su kampanje za referendum o hrvatskom ulasku u Europsku uniju, jer – kako je kazala ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić – priča još nije gotova!
„To nije tek tako – to je zaista odluka! Dvadeset i drugog siječnja 2012. Hrvatska donosi odluku – jesmo li mi politički Europa, ili nismo politički Europa. Ako građani kažu „da“, Hrvatska je članica Europske unije 1. srpnja 2013. godine, a ako kažu „ne“, cijela stvar se zaustavlja...“, navela je Pusić.
Posljednja istraživanja javnog mnijenja pokazuju da bi preko 80 posto građana izišlo na referendum, da bi njih 60 posto glasalo za hrvatski ulazak u Europsku uniju, 33 posto je protiv, a 7 posto ispitanika je još neodlučno.
To je rezultat koji gotovo da garantira uspjeh referenduma, i rezultat kojeg nisu
Predsjednik i premijerka Hrvatske, Ivo Josipović i Jadranka Kosor potpisuju pristupni ugovor sa EU, 9 . prosinac 2011.
uspjeli bitno smanjiti ni veliki aktualni problemi Europske unije, niti 15 mukotrpnih godina Hrvatske na europskom putu, za čije trajanje i blokade nije bila uvijek kriva isključivo Hrvatska.
„Mislim da je ipak većinsko mišljenje sklono tome da Hrvatska može bolje proći ako bude član Europske unije. Kako ipak obrazovna struktura Hrvatske napreduje i kako je zemlja već duže vremena otvorena prema svijetu, kod većine građana ne postoji taj strah od nepoznatog. Nadalje, postoji osjećaj da ćemo – ukoliko ne uđemo u Europsku uniju - ostati na marginama zbivanja, da ćemo ostati u društvu zemalja s kojima se ne želi biti. I to je jedan od razloga zašto se želi u Europsku uniju“, ocjenjuje za naš radio politički analitičar Branko Caratan.
Po njegovoj ocjeni, aktualni problemi funkcioniranja Europske unije ne dopiru do većine hrvatskih građana, odnosno još nije prevladavajući stav da su aktualni problemi Europske unije – nerješivi.
Puna stranačka potpora
Sve hrvatske parlamentarne stranke podržavaju hrvatski ulazak u Europsku uniju. Među onima čiji će se spotovi u korist glasanja „za“ na referendumu vrtjeti na televizijskim mrežama bit će i predsjednica najjače oporbene strane, bivša premijerka i predsjednica HDZ-a Jadranka Kosor.
„Ja mislim da je to logično, zato što je Vlada koju sam ja vodila završila pregovore. Tako je malo tema oko kojih smo se uspjeli dogovoriti i složiti, pa ako je to ta – ulazak u Europsku uniju – želim da pokažemo još više zajedničke snage“, kaže Jadranka Kosor.
Ima i onih koji se protive hrvatskom članstvu u Europskoj uniji i koji sugeriraju da se
Prosvjed euroskeptika, Zagreb, prosinac 2011.
22. siječnja iziđe na referendum i glasa „protiv“.
„Ovo nije demokratska javna rasprava, nego najobičnija podvala jer se u 19 dana ne može raspravljati o temi napisanoj na stotinjak tisuća stranica“, kaže za naš radio predsjednik udruge „Volim Hrvatsku“ i predstavnik Vijeća za Hrvatsku „Ne u EU“ Roko Šikić, sugerirajući da se na dan referenduma iziđe i zaokruži – „protiv!“
„Razloga je puno – jedan od njih je nepostojanje kvalitetne javne rasprave, nepostojanje dijaloga o argumentima za i protiv ulaska, razlog je i to da se ne ulazi u ovome trenutku kada se i sama Europska unija guši pod teretom svojih obmana, a u mojim očima kao dokazanog – neću reći euroskeptika nego eurorealista – Hrvatska nikada ne treba ući ni u kakvu federaciju, nego mora ostati suverena zemlja, zemlja otvorenih granica, kulturološki otvorena, ali suverena zemlja koja sama odlučuje o svojoj sudbini“, kaže Roko Šikić.
Oni će 14. siječnja na središnjem zagrebačkom trgu održati i veliki javni prosvjed protiv hrvatskog članstva u Uniji, protiv su i izvanparlamentarni pravaši, a i grupa desno orijentiranih intelektualaca potpisala je peticiju u kojoj traži da se referendum odgodi do drugostupanjske presude Gotovini i Markaču u Hagu.
Međutim, kako stvari sada stoje, svi oni jesu i ostat će margina, a na posebnoj konferenciji za novinare Državnog izbornog povjerenstva 22. siječnja malo prije ponoći vijest će biti – da je referendum uspio!
