Dostupni linkovi

logo-print

Krediti u 'švicarcima': Sve nezakonito, niko ne odgovara


Početkom avgusta 2011. godine u regiji Balkana došlo je do problema zbog vrtoglavog rasta kursa švicarskog franka. Građani koji su uzimali kredite vezane za švicarski franak su zbog tadašnjeg kursa imali kamatu skoro upola manju od onih koji su se opredijelili za kredite u eurima ili konvertibilnim markama. Međutim, nakon rasta kursa „švicarca“, dramatično su im skočile rate kredita.

U BiH je danas više od 9.800 korisnika spornih kredita. Špekulira se sa spornim iznosom valutne razlike do pola milijarde eura. Ogorčeni na vlast i nadležne agencije, predstavnici Udruženja korisnika kredita u francima u ponedjeljak su protestirali na ulicama Sarajeva.

Kredit od 15.000 eura Mirzi Mirjamiću iz Gradačca trebao je poslužiti za otvaranje male obrtničke firme. Pet godina nakon što je uzeo kredit doznao je kako i dalje duguje isti iznos:

„Otišao sam u banku da prelomim kredit, nisam mogao više plaćati, a ja sam i dalje bio dužan 25.000 maraka u toj banci - nisam se sa tačke pomakao“, kaže Mirjamić.

U Hypo Alpe Adria banci kredit je uzela i Hidajeta Likić iz Ilijaša za obnovu porušene kuće. Zbog kredita, čiji je iznos u međuvremenu udvostručen, danas jedva preživljava:

„Nisu mi u banci ni objasnili da će biti izmjena, da će biti nekih problema. I umjesto da vratim 20.000, eventualno 27.000, ja ću morati vratiti negdje oko 41.000 maraka. Penzija mi je koliko i rata“, navodi Hidajeta Likić.

U BiH postoji blizu 10.000 korisnika kredita u švicarskim francima. Promjenom kursa ove vlaute posljednjih godina, oni su se našli u nezavidnoj situaciji jer banke traže da otplate veće iznose kredita od prvobitnih.

„Navešću vam svoj primjer da bi vam bilo jasnije šta mi tražimo: ja sam dobio 500.000 kredita i prvobitno sam trebao vratiti 670 ili 680 hiljada maraka na 10 godina. Ako je banci malo 180.000 maraka za 10 godina kamate ili ako im je malo 18.000 godišnje, onda je ovo bruka i sramota. Ja u ovom slučaju moram platiti preko milion maraka. Ako je to u skladu s ovim zakonom, ako je to uredu ovim ljudima u kravatama i s ljudima koji sjede u parlamentu i u vladi, onda neka ih je sramota“, poručuje predsjednik Udruženja korisnika kredita u francima “Švicarac” Kemal Duraković.

Sa zakonskog stanovišta, kako tvrde u u instituciji Ombudsmena za zaštitu prava potrošača, bilo je nedopustivo da banka cjelokupni valutni rizik prebaci na korisnike kredita.

Nema institucija tržišta

Mediha Bakalović, pomoćnica ombudsmena, podsjeća da je do danas na Općinskom sudu u Mostaru doneseno 38 nepravomoćnih presuda prema kojima je Hypo banka u BiH nezakonito naplaćivala zajmove izdane u švicarskim francima:

„To se u skorije vrijeme potvrdilo i u prvostepenskim presudama sudova. Sudovi su kazali da valutna klauzula mora biti po kursu na dan nastanka obaveze, znači sklapanja ugovora, i da kamatna stopa prati kretanje libora, banke su to suprotno radile. I što je najgore, Agencija za bankarstvo nije adekavtno pratila“, navodi Mediha Bakalović.

Podsjetimo da je BiH je još 1999. godine pristupila sistemu tzv. currency boarda, što znači da je domaća valuta vezana za euro. Zato i nije poznato kako je švicarski franak "ušao" u BiH.

„Po Zakonu o deviznom poslovanju ne postoji ta klauzula, prema tome nisu se mogli zaključivati takvi ugovori“, naglašava Mediha Bakalović.

„Vi nigdje npr. ne možete u Njemačkoj da u nekoj stranoj valuti uzmete, sve se mora pretvoriti u domaću valutu pa da se vrše bilo kakve transakcije, bilo kakva plaćanja. Nije dozvoljeno da na jednom valutnom području utiče neko drugo valutno područje“, kaže ekonomista Aleksa Milojević.

No tu nije kraj. Milojević upozorava i na nezakonito obračunavanje libora, odnosno referentne kamatne stope na bankarskom tržištu, koji se od 2008. godine mijenjao od tri do 0,25 posto. I pored pada libora, banka nije mijenjala uslove otplate. I to nije samo slučaj sa HYPO bankom:

„Isto kao sa naftom: padne cijena nafte na svjetskom tržištu, oni podignu kod nas cijenu nafte i prodaju je po većoj cijeni. Isto tako sa liborom: padne libor tamo, a oni zadrže kamate koje su ovdje već imali. Jedno administrativno tržište koje uopšte nije tržište. Nemamo, znači, institucije tržišta. Institucije tržišta su jaka centralna banka, jaka berza, vlastite banke i vlastita monetarna politika“, navodi Milojević.

Korisnici kredita u francima ranije su odbili ponudu banke za reprogram kredita, smanjenje kamatne stope i zamjenu za valutnu klauzulu vezanu uz euro, što su, prema Agenciji za bankarstvo, bili konkretni prijedlozi kako prevazići ovaj problem. No Kemal Duraković iz Udruženja „Švicarac“ napominje:

"Oni su tražili da mi zatvorimo kredite po kursu u momentu zatvaranja kredita.Tražimo kurs koji je bio na dan podizanja kredita. Ovdje niko nije vidio švicarske franke. Ja, da sam dobio franke, bila bi me sramota biti ovdje danas. Dobili smo konvertibilne marke.”

Dok u Agenciji za bankarstvo Federacije BiH poručuju kako po zakonu nisu nadležni za vođenje i presuđivanje u sporovima iz odnosa između banke i klijenta, kao i utvrđivanje štete, iz Udruženja „Švicarac“ poručili su da nastavljaju proteste. Jedan od zahtjeva je i smjena direktora Agencije sa najbližim saradnicima, od kojeg neće odustati.
  • 16x9 Image

    Tina Jelin - Dizdar

    Novinarstvom se počela baviti 1996. godine. Od 1998. radi za Radio Slobodna Evropa. Bila je i stalni suradnik Studija 88,  Radija101, Reuters-a. Višestruko nagrađivana novinarka.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG