Dostupni linkovi

Krediti iz Emirata samo za tajkunske firme


Euro, ilustrativna fotografija
Euro, ilustrativna fotografija

Dugo najavljivani povoljni krediti za poljoprivredu iz Abu Dabi fonda su konačno na raspolaganju ali, s obzirom na uslove, jasno je da kod poljoprivrednih proizvođača neće završiti niti jedini euro.

Sada, kada su poznati uslovi za dobijanje novca iz arapskog kredita za poljoprivredu, postalo je očigledno da je Vlada Crne Gore odlučila da domaće poljoprivredne proizvođače časti posjetom poslastičarnici u kojoj poljoprivrednici mogu samo da gledaju kolače sa druge strane stakla.

Prema konkursu za dio novca od ukupno 50 miliona eura koliko je iz Abu Dabi fonda, po povoljnim uslovima, opredjeljeno za crnogorsku poljoprivredu, iznos kredita ne može biti manji od milion eura, a obavezno minimalno učešće je 250 hiljada eura.

Za univerzitetskog profesora i pregovarača sa EU za poljoprivredu, Milana Markovića, ovakvi uslovi su neshvatljivi.

"Podići ljestvicu na milion? Ne mogu da objasnim, tim prije što je podrška za investicije toliko mala i nedovoljna, a crnogorska poljoprivreda vapi za njom. Nije sporno da je prerađivačka industrija motor primarnog sektora. Pitam se – koliko će subjekata iz primarnog sektora biti sposobno da uđe u ovakve kreditne aranžmane veće od milion eura", navodi Marković, te dodaje:

"Ovdje nije problem samo što će primarni sektor ostati uskraćen. Tu je i većina malih, zdravih domaćih pogona koji neće moći da konkuriše. Ovo su ogromna sredstva tako da se baš pitam kojih je to 20 kompanija koje će u prosjeku uzeti po dva miliona. U poljoprivredi su svega dvije mesne industrije, jedna mljekara i, možda, još neko."

Ko su, po uslovima kreditiranja koji su za poljoprivredne proizvođače nedostižni, projektovani korisnici 50 miliona eura iz Abu Dabi fonda?

"Definitino, da se propisani uslovi od arapskog kredita ne tiču malih proizvođača i opet će biti uvoznički biznis. Neće biti prave poljoprivredne proizvodnje i proizvodnje zdrave hrane na čemu crnogorska poljoprivreda jedino može da se bazira. Funkcija uvozničkog lobija je bogaćenje uskog kruga ljudi na račun prehrambenih proizvoda koji se mora trošiti. Svi se troškovi mogu skresati, ali ishrana se ne može eliminisati na čemu taj uvoznički lobi i egzistira", kaže Veljko Vasiljević, član skupštinskog Odbora za poljoprivredu i funkcioner opozicionog Demokratskog fronta.

Prethodno je reagovala i Demokratska narodna partija ocjenom da se na ovakav način ne štite interesi poljoprivrednika iz sela nego interesi krupnih monopolista koji jedino imaju mogućnost da se prijave za pomenute kredite.

"Time se dodatno otežava položaj porodičnih gazdinstava i malih poljoprivrednih preduzeća koja bi trebalo da budu glavni nosioci razvoja poljoprivrede i oporavka sela u Crnoj Gori", poručili su iz DNP-a, na šta je iz Ministarstva poljoprivrede odgovoreno da se ulazak 50 miliona eura može biti štetno samo po političke aspiracije pojedinih partija, te da svaki pojedinačni projekat ima i multiplikativne efekte na manje proizvođače i porodična gazdinstva.

Međutim, čini se da kada ne postoji razvijena proizvodnja, ovakva finansijska injekcija nekolicini prerađivačkih firmi, može značiti samo dodatno stimulisanje ionako prevelikog uvoza.

"Ovaj arapski kredit će rezultirati proširenjem postojećih kapaciteta naše mesne industrije i plantaža, ali sam siguran da se na taj način neće ostvariti pravi efekti za crnogorsku poljoprivredu. Ovaj kredit će značajno povećati uvoz koji sada iznosi oko 430 miliona eura. Moguće je da će rezultirati boljom finalizacijom i otvaranjem nekoliko stotina novih radnih mjesta, ali država se danas zadužuje za 50 miliona eura i, bukvalno, ne želi da vidi u čemu je problem – zašto je naš uvoz samo hrane nekoliko puta veći od izvoza cjelokupne crnogorske privrede, ne samo poljoprivrede", zaključuje Željko Vidaković, potpredsjednik Unije poslodavaca za poljoprivredu.

XS
SM
MD
LG