Dostupni linkovi

logo-print
Predsjednik Haškog suda (ICTY) Theodor Meron odobrio je prijevremeno puštanje na slobodu bivšeg predsjednika Skupštine bosanskih Srba Momčila Krajišnika (68), osuđenog na 20 godina zatvora zbog zločina nad građanima nesrpske nacionalnosti u Bosni i Hercegovini.

On će se pustiti iz zatvora na slobodu 1.rujna ove godine iz zatvora u Velikoj Britaniji.
I dok se njegovim suradnicima u vrijeme rata, predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću i zapovjedniku Glavnog štaba Vojske Republike Srpske Ratku Mladiću tek sudi zbog zločina u Bosni i Hercegovini – haška pravda je već izvršena u slučaju Krajišnika.

Iako su ratni zločini najteži oblik kaznenog nedjela, prema haškim pravilima, osuđenik može zatražiti prijevremeno puštanje na slobodu, nakon što odsluži dvije trećine kazne.
U odluci predsjednika suda se napomenulo da je Krajišnik osuđen - za najokrutnije zločine koje čovječanstvo poznaje i koji zahtjevaju oštru i proporcionalnu kaznu. Odnosno da sve govori u prilog protiv njegovog puštanja na slobodu. No u odluci o puštanju je prema objašnjenju Merona – prevagnula praksa puštanja nakon odslužene dvije trećine kazne.

Dvije trećine kazne ističu u kolovozu 2013., budući da je Krajišniku uračunato vrijeme koje je proveo u haškom pritvoru, u koji je stigao 2000.godine, nakon uhićenja u Sarajevu.

Čovjek kojeg su mnogi smatrali desnom rukom Karadžića, u vođenju politike bosanskih Srba koja je dovela do četverogodišnjeg rata i nekih od najgorih ratnih zločina na prostoru Europe nakon 2.svjetskog rata, prvostupanjski je osuđen 2006.godine na 27 godina zatvora.

Tada je osuđen za zločine u 35 općina te za sudjelovanje u genocidu.
No 2009.godine žalbeno vijeće je djelomično uvažilo njegovu žalbu na prvostupanjsku presudu te su odbačeni navodi o njegovoj odgovornosti za genocid u Bosni i Hercegovini.

“Iako Krajišnikove osude po tri točke optužnice, a to su deporatcija, prisilno premještanje i progoni zasnovani na tim zločinima i dalje stoje, Pretresno vijeće je pogrešno Krajišniku pripisalo kaznenu odgovornost za dvije druge točke i većinu zločina spomenutih u četvrtom i petom dijelu presude.“, naveo je u obrazloženju konačne presude predsjedavajući sudac (peteročlanog sudskog vijeća) Fausto Pockar.

Žalbeno vijeće odbacilo je Krajišnikovu žalbu kako nije imao pošteno suđenje, no dovelo je u pitanje postojanje udruženog zločinačkog poduhvata za koji je prvotno osuđen. Iako je potvrdilo zaključak Pretresnog vijeća - da je Krajišnik dijelio namjeru da se počine prvobitni zločini deportacije, prisilnog premještanja i progona, Žalbeno vijeće je zaključilo da Pretresno vijeće nije identificiralo kada su ta djela i postala dio zajedničkog cilja udruženog zločinačkog poduhvata:

Uz tužiteljstvo, presudom od 20 godina i oslobađanjem od odgovornosti za genocid bili su nezadovoljni brojni predstavnici udruženja žrtava iz BiH.

Iako je zatvorski supervizor u svojoj ocjeni o zadovoljavanju uvjeta za prijevremenim puštanjem na slobodu naglasio – da je Krajišnik uporno odbijao prihvaćanje krivnje. No dobro se ponašao u zatvoru, odnosno trenirao je, izučavao Bibliju i učio engleski.

Sudac Meron je u odluci za privremeno puštanje napomenuo da je Krajišnik u zadnjem od tri upućena zahtjeva za puštanjem – djelomično prihvatio odgovornost za zločine, no i priznao da prikuplja materijal za reviziju svoje presude.

Po puštanju na slobodu Krajišnik je najavio da će se vratiti u Republiku Srpsku i raditi u obiteljskoj naftnoj kompaniji.

  • 16x9 Image

    Goran Jungvirth

    Diplomirani politolog iz Zagreba. U razbijanju stereotipa, širenjem informacija s Haškog suda o pravim razlozima i podstrekačima rata, nalazi motivaciju za svoj trenutni praktični rad.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG