Dostupni linkovi

logo-print

Kraj nekažnjivosti - film Haga o seksualnom nasilju


Insert iz filma "Kraj nekažnjivosti: seksualno nasilje pred Tribunalom"

Insert iz filma "Kraj nekažnjivosti: seksualno nasilje pred Tribunalom"

Outreach program Haškog tribunala i švicarska asocijacija TRIAL nedavno su u Sarajevu premijerno predstavili dokumentarni film „Kraj nekažnjivosti: seksualno nasilje pred Tribunalom“. Nakon projekcije organizovana je debata na kojoj su predstavnici vladinog i nevladinog sektora i članovi udruženja žrtava rata govorili o izazovima i propustima u ostvarenju pravde i obeštećenja za osobe koje su preživjele seksualno nasilje tokom rata u Bosni i Hercegovini.

„Kraj nekažnjivosti: seksualno nasilje pred Tribunalom“ prvi je dokumentarac produkcije Outreach programa Haškog tribunala, napravljen u namjeri da građanima zemalja bivše Jugoslavije predoči činjenice koje su utvrđene u sudnicama Tribunala.

Imajući u vidu sve intenzivniju kampanju nacionalističke retorike i negiranja zločina, koji su na snazi naročito u BiH, kreiran je ovaj film, najprije kao sredstvo edukacije, ističe šefica Outreach programa Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) Nerma Jelačić.

„Tribunal je bio prvo istinsko međunarodno pravosudno tijelo koje je otpočelo borbu protiv kulture nekažnjivosti. I nigdje se ta kultura nije ogledala više nego u slučaju zločina seksualnog nasilja počinjenih za vrijeme rata i u slučaju silovanja koja su bila toliko rasprostranjena u BiH. Cilj nam je da ovaj fim prikažemo u što više zemalja bivše Jugoslavije. Prikazan je već u Zagrebu i u Vukovaru, nakon Sarajeva on ide i u druge gradove BiH, a potom odlazimo i u Beograd, zatim Skoplje, Kosovo“, kaže Jelačić.

Film je i svojevrsni podsjetnik na neispunjavanje obaveza prema žrtvama seksualnog nasilja. Bosna i Hercegovina, kao potpisnica određenih međunarodnih akata, treba da identifikuje, istraži, kazni i osudi počinioce ratnog silovanja ili druge oblike seksualnog nasilja.



Obaveza ove države je i da obezbijedi reparaciju za žrtve, pojašnjava koordinatorka za ljudska prava asocijacije TRIAL Lejla Mamut.

„Potreba je da se izvrši jedan sveobuhvatni proces provjere kako bi se osiguralo da ljudi koji su na bilo koji način povezani sa teškim kršenjima ljudskih prava ne obnašaju javne funkcije u društvu, naročito ne budu pripadnici vojske, policije i generalno bezbjednosnih snaga. Najnovije prakse govore da nije dovoljno žrtvu samo pokušati vratiti u stanje prije nego što se zločin dogodio, nego pomoći joj kroz određene mjere da ona poboljša svoje stanje u društvu ili da ga bar učvrsti“, navodi Lejla Mamut.

Bez jednoobrazne definicije žrtve

Iako BiH ima pravne akte, poput Zakona o socijalnoj zaštiti u Federaciji BiH, u praksi se oni teško provode, ističe ombudsmen za ljudska prava BiH Jasminka Džumhur.

„Šesnaest godina od stupanja na snagu izmjena i dopuna tog zakona, mi imamo određene probleme u njegovoj primjeni. Možemo reći da se sporadično pojavljuje na području čitave Federacije, a da je izražen problem u Unsko-sanskom kantonu upravo s aspekta pitanja dokazivanja da je neka osoba bila žrtva seksualnog zlostavljanja“, naglašava Jasminka Džumhur.

Problem je i taj, navodi Džumhur, što Bosna i Hercegovina još uvijek nema jednoobraznu definiciju žrtve, odnosno žrtve nemaju jednak tretman u svim krajevima ove zemlje.

„Još uvijek je prisutan trend parcijalnog rješavanja pitanja žrtava, kreiraju se različite strategije, ali u BiH ne postoji sveobuhvatan akcioni plan za ljudska prava. Često su ti strateški dokumenti međusobno u koliziji. Ne postoji niti institucija koja objedinjuje sve ove strateške dokumente i koja osigurava da su oni usagalašeni sa međunarodnim standardima ljudskih prava, što za posljedicu ima donošenje parcijalnih rješenja koja dovode da se prema žrtvama s obzirom na teritoriju različito postupa“, kaže Džumhur.

Državna strategija za rad na predmetima ratnih zločina je usvojena još 2008. godine. Ponukani neefikasnim njenim provođenjem, „Medica Zenica“ je na području Zeničko-dobojskog kantona uspostavila Mrežu podrške žrtvama / svjedocima u predmetima ratnih zločina seksualnog nasilja, ističe direktorica nevladine organizacije Sabiha Haskić.

„Cilj uspostavljene mreže je da svaka žrtva, svjedok tačno zna kad, gdje, kome se može obratiti i koju vrstu usluge, servisa i pomoći može dobiti“, objašnjava Sabiha Haskić.

U međuvremenu, pripremljen je prvi nacrt programa za poboljšanje položaja žena žrtava ratnog silovanja i seksualnog zlostavljanja tokom rata u BiH, namijenjen za period 2013. - 2016. Za njegovo provođenje biće zaduženi svi nivoi vlasti. Program su načelno prihvatila oba bh. entiteta i očekuje se provođenje pilot-projekata za koja su obezbijeđena sredstva.

Svi prilozi iz ovosedmičnog programa Pred licem pravde:
Kraj nekažnjivosti - film Haga o seksualnom nasilju
Slučaj Avde Palića: Porodice poginulih RS pripremaju tužbu
Videoarhiv srebreničkog genocida od 10.000 priča
Sjećanje na zločine u Bijeljini


*********
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR).

Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.
  • 16x9 Image

    Zvjezdan Živković

    Magistar komunikologije. Izvještava o kulturi, socijalnim temama i eurointegracijama. Kreira multimedijalne sadržaje i uređuje portal Balkanskog servisa RSE.

XS
SM
MD
LG