Dostupni linkovi

logo-print
U ekonomskom smislu 2013. godina je za Bosnu i Hercegovinu bila godina stagnacije, ocjenjuje za naš radio guverner Centralne banke BiH Kemal Kozarić. Iako političari nisu uradili gotovo ništa za oporavak posrnule ekonomije, Kozarić kaže da, zahvaljujući bh. građanima koji žive u inostranstvu i koji novac šalju rodbini, ali i blagom rastu industrijske proizvodnje i izvoza, i BiH polako izlazi iz recesije. No, isto tako napominje da će 2014. godina biti izazovna jer je to izborna godina i u BiH.

RSE: Gospodine Kozariću, prema mnogim ekonomskim pokazateljima, i u 2013. godini BiH je bila posljednja na ljestvici u regioonu. Kao što znamo, malo se ulagalo u privredu, javna potrošnja je i dalje enormno visoka, smanjene su strane investicije. Kako vi ocjenjujete 2013. godinu?

Kozarić: 2013. godina je bila za BiH godina stagnacije. I, nažalost, realni sektor nije imao podršku bankarskog sektora jer kreditni rast je bio oko četiri posto, što je još uvijek nedovoljno i za građane i za realni sektor - jer ako znamo da je nezaposlenost još uvijek 27 posto i najveća je u regionu, sigurno da je realni sektor taj koji može promijeniti tu situaciju. Vlasti na svim nivoima su bile dužne da poprave pravni okvir za ekonomiju, za one koji se danas bave ekonomskom aktivnošću i da ih ohrabre da mogu napraviti jedan iskorak u tom pravcu.

RSE: Već oko tri godine unazad preporučujete da se smanji javna potrošnja. Međutim, kod nas to nije desilo. Čak evo nije ni završen jedan kreditni aranžman sa MMF-om, a već se pregovara o drugom i najavljuje da postoji mogućnost da se on produži. Šta vi kažete na to?

Kozarić: Činjenica je da javna potrošnja ima visoko učešće - oko 48 posto u GDP-ju, što jeste možda najviše u regionu, ali što je i posljedica dejtonske konstrukcije BiH. I nije to lako promijeniti. Sigurno će trebati vremena da vlasti na svim nivoima reduciraju nepotrebne troškove i da naprave uštede. S druge strane, mi smo u sredini programa i očekujemo da će 20. januara Upravni odbor MMF-a odobriti sljedeću tranšu, što je važno zbog fiskalne konsolidacije na svim nivoima jer budžeti su ukalkulisali ta sredstva u svoje prihodovne strane. I mislim da je dobro da u izbornoj godini nemamo te nervoze koja bi mogla biti proizvedena ako ne bude tih sredstava. I treće, moramo biti iskreni - MMF je bio nužno zlo. BiH nema kandidatski status, nema pristup evropskim fondovima i to je bila jedina moguća adresa na koju smo se mogli obratiti da obezbijedimo podršku - i evo koristimo taj aranažman koji je, po meni, koristan za BiH.

RSE: U 2013. godini pojavila se još jedna specifičnost, a to je zaduživanje vlada na svim nivoima kod komercijalnih banaka. Kako vi to komentarišete?

Kozarić: To je njihovo pravo jer entitetski ustavi su dali finansije na nivo entiteta i vlade samostalno odlučuju o nivou zaduženja kod komercijalnih banaka – i one su koristile tu mogućnost. Naravno da to ima također svoje limite i da su za sva ta sredstva uskraćeni i privreda i građani - jer ako država povuče sredstva za budžetsku potrošnju, manje je za kreditiranje realnog sektora, što nije dobro.

RSE: Mnoge evropske zemlje su najavile izlazak iz recesije. Kako se to održava na doznake iz inostranstva kad znamo da su one jako bitne za BiH?

Kozarić: Doznake iz inozemstva su dosta standardne - i možda su one važnije od MMF-a. Mi zaboravljamo naše građane u inozemstvu koji su naš najjači resurs. Za 2013. godinu za tri kvartala je pristiglo u BiH 2,6 milijardi KM i otprilike imaju uzlazni trend i mi smo zadovoljni sa tim nivoom. Ali moram reći da vlasti na svim nivoima ne prepoznaju taj resurs, jer nije dovoljno da građani samo šalju novac, mislim da oni mogu transferisati i znanje i kapital i otvoriti neke investicione projekte.

RSE: I za kraj, ako ste ocijenili da je 2013. bila godina stagnacije, kakve su vam procjene za 2014. godinu?

Kozarić: Ona će sigurno biti puna izazova, jedna teška godina, jer je to izborna godina, kampanja je uveliko krenula. Ali opet želim da budem blagi optimista – ta izborna godina je i šansa za političke aktere da pokušaju s određenim projektima, investicijama, otvaranjem nekih novih investicionih ciklusa biti atraktivni za svoje birače. S te strane vidim šansu za ovaj blagi optimizam i ovaj rast koji smo mi projicirali na dva do tri posto. Zato bi bilo dobro za sve nas da uhvatimo taj evropski put jer je on izuzetno važan. Što se tiče Centralne banke, mogu obećati da ćemo mi ostati na sličnom kolosijeku. Monetarna stabilnost je naš osnovni cilj i naš osnovni zadatak i ona neće doći u pitanje, to je sigurno. Naše devizne rezerve su dosad na najvećem nivou, negdje oko 6,8 milijardi, stabilne su, tako da nismo imali gubitaka po tom osnovu, što je jako bitno za stabilnost domaće valute i za povjerenje u bankarski sektor.
  • 16x9 Image

    Mirna Sadiković

    Radila na OBN televiziji, u sarajevskoj redakciji "Nezavisnih novina", a 2001. postaje dio ekipe RSE. Obrađuje političke i ekonomske teme. Uređuje radijske emisije, kao i magazin TV Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG