Dostupni linkovi

logo-print
U selu Kotorsko kod Doboja prije rata u BiH živjeli su Bošnjaci. U poslijeratnom periodu politikom Vlade RS, odnosno opštine Doboj, Srbima raseljenim sa područja Federacije BiH, dodijeljeni su placevi za izgradnju kuća na poljoprivrednom zemljištu koje je u bivšoj Jugoslaviji oduzeto Bošnjacima. Nakon toga počeli su maratonski sudski postupci, demonstracije, rušenja kuća.

Pravi vlasnici zemljišta u Kotorskom su izgubili sporove na bosanskohercegovačkim sudovima, nakon čega je ovaj slučaj stigao i do Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu, čija se odluka očekuje. Ipak, to nije ugrozilo odnose među Bošnjacima i Srbima u ovom dobojskom selu.

Djeca iz bošnjačkog i srpskog dijela sela Kotorsko kod Doboja zajedno pohađaju nastavu u lokalnoj osnovnoj školi. Među njima nema netrpeljivosti. Druže se i sarađuju, kaže nastavnik fizike Sulejman Odobašić, povratnik u Kotorsko koji je u ovoj školi radio i prije rata u BiH.

„To je za svaku pohvalu. Mi nastojimo da na tom planu sa đacima radimo i zadovoljni smo tom saradnjom“, ističe on.

Odobašićeva koleginica, nastavnica Mitra Blašković živi u srpskom dijelu sela.

„Ja sam rođena u Zavidovićima. Ovdje radim već drugu godinu. Nemamo nikakvih problema što se tiče škole - odnos kolega, učenika. Nismo imali nikakvih problema do sada“, navodi Blašković.
Nastavnik Sulejman Odobašić: Ljudi postaju svjesni da valja zajedno živjeti i opstajati.

U osnovnoj školi u Kotorskom zaposleni su i prosvjetni radnici iz susjednih opština. Učiteljica Mirela Tomušilović je iz okoline Modriče.

„Sjede zajedno Srđan i Amer, dole su Tatjana i Amina, Jovana i Ema, znači, to je to. Nemamo problema ama baš nikakvih“, priča ona.

„Mi se super slažemo i nema nikad svađe“, kaže učenica VII razreda Alma Zečević.

Milica Savić je učenica V razreda:

„Imam ovdje sedam drugova. Dobro se slažemo, zajedno učimo, radimo grupne radove.“

Predstavnici Udruženja građana Kotorsko pokušavaju da obezbijede desetak hiljada eura za izgradnju zabavnog parka pored škole kako bi djeca dobila novi sadržaj u selu. S druge strane, u osnovnoj školi se susreću i njihovi roditelji, kaže nastavnik Odobašić.

„Ljudi postaju svjesni da valja zajedno živjeti i opstajati“, ocjenjuje Odobašić.

"Okrenuti se budućnosti"

Osnovnu školu u Kotorskom pohađa oko 180 učenika. U selu živi oko 1.500 Bošnjaka i blizu 500 Srba. Prije rata na ovom području je živjelo više od 3.000 Bošnjaka. Lokalno stanovništvo bošnjačke i srpske nacionalnosti muče isti problemi - nezaposlenost, niske penzije i plate, kaže predstavnik Udruženja građana Kotorsko Nihad Njemčević.

„Mali broj građana Kotorskog je zaposlen. Snalazi se kako ko zna i umije. Većinom ljudi žive od poljoprivrede u Kotorskom“, rekao je Njemčević.
Selo Kotorsko

Selo Kotorsko


U naseljima Trnovo 1 i 2, gdje su raseljenim Srbima dodijeljeni placevi za gradnju kuća, infrastrukura je znatno lošija nego u drugom dijelu sela. Putevi nisu asfaltirani, kuće su uglavnom nedovršene. Politika koja je bila za ostanak a ne za povratak Srba u predratne domove, zaboravila ih je. Ranko Božanović ima 80 godina i dok ga je zdravlje služilo, pravio je alate i Bošnjacima i Srbima.

„I sad oni dođu i mole, pa ponekom uzmem i poneku sikiru napravim, to što je lakše, a ovo što je teže, ne mogu. Ima ovdje baš ovaj Enes, ima mline i melje, pa dovlači ovdje i šta god treba dolazi. Uvijek se javlja“, priča Božanović.

Predstavnik UG „Kotorsko“ Nihad Njemčević ocjenjuje:

„Mislim da se svi moramo okrenuti budućnosti, tako i mi ovdje u Kotorskom. Nećemo sigurno zaboraviti ono sve što se desilo, ali moramo to ostaviti iza sebe, pogledati naprijed, krenuti. Nama je ovdje živjeti u BiH, svi zajedno, svi skupa.“

Boljim međuljudskim odnosima u Kotorskom ne doprinose političke manipulacije, koje su posebno izražene u izbornim godinama na obje strane. Nedavno je MUP RS u svom izvještaju selo Kotorsko, bez jasnih i konkretnih dokaza, označio kao jedno od vehabijskih uporišta u tom entitetu. Takve neutemeljene izjave sigurno unose nemir i među Srbe i Bošnjake, a to ne zaslužuju ni jedni ni drugi, kao ni njihova djeca koja zajedno sjede u školskim klupama.
  • 16x9 Image

    Arnes Grbešić

    Novinarstvom se bavi od 1999. godine. Kao dopisnik RSE radi od 2001. godine. Sa Silvijom Brčić, koleginicom iz Livna, proglašen je 2004. za najboljeg reportera zajedničkog projekta RSE - Radio 27.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG