Dostupni linkovi

logo-print

Kosovske vize bile bi pogubne po bh. privredu


Bosnia-Herzegovina -- A man shows his new biometric passport outside a police station in central town of Zenica, 15Dec2010

Bosnia-Herzegovina -- A man shows his new biometric passport outside a police station in central town of Zenica, 15Dec2010

Iz Ministarstva vanjskih poslova BiH potvrdili su kako još uvijek nemaju zvaničnu informaciju vezanu za odluku o uvođenju viza za bh. građane koji putuju na Kosovo. U Ministarstvu sigurnosti potvrdili su kako BiH do sada nije uspjela omogućiti slobodu kretanja ljudi sa Kosova u BiH, što je vjerovatno razlog za razmatranje uvođenja viza. Ne ulazeći u razloge, u Vanjsko-trgovinskoj komori upozoravaju kako bi se uvođenje viza pogubno odrazilo na bh. privredu s obzirom na značajan izvoz koji BiH ostvaruje s ovom državom.

U Ministarstvu vanjskih poslova BiH za sada nemaju zvaničnu obavijest vezanu za odluku o uvođenju viza za bh. građane.

„Naša ambasada u Skoplju, koja je inače zadužena za pokrivanje teritorije Kosova, provjerava te navode, a Ministarstvo će na adekvatan način obavijestiti bh. javnost čim dobijemo detalje“, kaže Nebojša Regoje, portparol Ministarstva.

Iako još uvijek ne postoji službena potvrda, o ovom pitanju bilo je riječi u utorak na sastanku šefova monitoring timova zemalja Zapadnog Balkana sa Evropskom komisijom u Briselu.

Šef tima za praćenje primjene bezviznog režima u BiH Bakir Dautbašić potvrdio je za RSE kako je BiH, posredstvom Evropske komisije, zatražila od kosovskih vlasti da obustavi uvođenja viza:

„Mi smo danas na sastanku definitivno naglasili da nije dobro uvođenje viza u zemljama zapadnoga Balkana, bilo kome i bilo koga, i da je to suprotno odredbama o pravu slobode kretanja ljudi i roba. Čekamo da vidimo kakva će biti reakcija EK - jer malo je nezgodna situacija – govorimo o teritoriji koja nije priznata od BiH.“

Podloga za podizanje tenzija

Kosovo je jedna od rijetkih država s kojom Bosna i Hercegovina ima suficit. Izvoz bh. proizvoda nije pao ni nakon što je Vlada Kosova počela primjenjivati odluku o carinama za bh. proizvode, a pošto što je BiH odbila priznati pečate kosovske carine.
No uvođenje viza po koje bi se trebalo putovati u Albaniju, ovaj pozitivan trend sigurno će zaustaviti, kaže Igor Gavran iz Vanjskotrgovinske komore (VTK) BiH:

Igor Gavran

Igor Gavran

„Područje Kosova se definitivno izdvaja kao vodeće, prije svega što je pozitivan trend našeg povećavanja izvoza iz godine u godinu. Mi ne uvozimo skoro ništa s tog područja, a izvozimo mnogo – u 11 mjeseci 2013. godine vrijednost našeg izvoza je bila oko 150 miliona maraka, a istovremeno vrijednost uvoza bila svega osam miliona. I ukoliko se te vize budu izdavale na vrlo nepraktičnoj lokaciji, u Alabiniji, a ne negdje usput, to bi bio značajan problem za naše privrednike.“

Gavran dodaje kako eventualna odluka o donošenju viza ipak ne bi bila iznenađenje s obzirom da BiH uvijek nije uspjela omogućiti ni slobodu kretanja ljudi sa Kosova u BiH, kako je to uradila Srbija.

„VTK se uvijek zlagala i insistirala kod nadležnih vlasti da se pitanje putovanja, viznog režima i priznavanja dokumenata riješi na neki tehnički prihvatljiv način, koji ne prejducira politička pitanja priznavanja bilo čije nezavisnosti - na sličan način kao što je to riješila Srbija s ovim područjem, da omogući slobodno putiovanje, posebno poslovnim ljudima, bez viza i sa strane dolaska u BiH, jer bi to olakšalo nama poslovanja, a naša privreda je daleko konkurentnija i na ovom tržištu bilježi izvanredne rezultate“, navodi Gavran.

Od ranije je poznato da u Bosni i Hercegovini ne postoji konsenzus oko Kosova, pa ni oko minimalnih tehničkih mjera koje traži VTK.

Prof. dr. Asim Mujkić, sa Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, ocjenjuje kako je odluka kosovskih vlasti očekivana. S druge strane poručuje da bi kosovska vlada trebala voditi računa o specifičnostima koje živi BiH, a koje je gotovo nemoguće promijeniti:

„Meni je žao što Vlada u Prištini vrlo usko posmatra stvari. Moramo znati da ama baš sve, pa i ova stvar, može da izazove povišene nacionalsitičke tenzije u BiH. To može vrlo lako da postane u ovoj predizbornoj godini novi poziv za etničku mobilizaciju, za podizanje tenzija, odnosno za što uspješnije izborne rezultate nacionalističkih elita, koje bi rado i u narednom periodu da nastave sa svojom vladavinom.“
  • 16x9 Image

    Tina Jelin - Dizdar

    Novinarstvom se počela baviti 1996. godine. Od 1998. radi za Radio Slobodna Evropa. Bila je i stalni suradnik Studija 88,  Radija101, Reuters-a. Višestruko nagrađivana novinarka.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG