Dostupni linkovi

logo-print

Nevladine organizacije, mediji i građani godinama javno upozoravaju na veze, stranačke podobnosti pri zapošljavanju i biranju direktora i članova upravnih odbora u javnim poduzećima i upravama. Zbog toga su, kažu u nevladinim organizacijama ta poduzeća dovedena u veoma loše stanje. Nedavno je u Tuzli po prvi put jedan ministar javno progovorio o štelama i vezama. U MUP-u TK na čijem je čelu kaže da su baš takva zapošljavanja ovu sigurnosnu instituciju dovela u katastrofalno stanje.

Alen Gadžo tako se nije libio stati pred nevladine organizacije, parlamentarce i medije na javnoj tribini koju je organizirala Antikorupcijska mreža u BiH, te opisao stanje u MUP-u TK

„Raspisivali su te konkurse na način da Agencija za državnu službu koja je nadležna za te procedure, biraju ljude na način da ako dođe lista od jedan do sedamdeset, onda Ministar unutarnjih poslova ili ja konkretno mogu izabrati čovjeka koji je 69-ti. Znači onoga koji je najslabiji, ali ispunjava zakonske kriterije. MUP TK danas jako loše izgleda. To je primjer jednog klasičnog nepotizma koji je trajao godinama gdje su zapošljavani prvisrodnici, otac, žena, sin. Prvi šefovi MUP-a zapošljavali su po dvojicu sinova. To djeluje dosta uznemiravajuće kada se u jednim takvim institucijama koje provode zakon krše procedure“, rekao je Gadžo.

Kao čovjek iz Vlade TK Gadžo je upozorio da i danas traju zapošljavanja bez javnih natječaja u nekoliko javnih poduzeća TK

„Bez ikakvih konkursa u toku su zapošljavanja u UKC Tuzla, u energetski sektor, u Zavod za zapošljavanju, u PIO“, upozorava ministar.

A na posao u MUP- u TK aplicirao je Sandro Ibrišimović, doplomirani pravnik. Kaže znao je da posao neće dobiti, jer je javna tajna kako se u MUP-u zapošljava, ali se sam želio uvjeriti u proceduru

„Naprimjer, dođete i sad umjesto da vas pitaju neka stručna pitanja, pitaju vas dvije tri minute neke stvari koje su totalno glupe za takve konkurse. Na kraju sam prošao sve procedure, ali na rang listi nisam imao dovoljno bodova. Jer u svakom slučaju postoji u zakonu diskreciona ocjena rukovodioca. Tako da on može izabrati bilo kojeg kandidata s liste na osnovu svog izbora, a ne po kvalitetu“, ispričao nam je Sandro.

A građani, oni su već naviknuti na činjenicu da bez štele i ne pokušavaju doći do posla.

„Nema govora da možeš na redovan način dobiti posao. Sve su rodbinske i familijarne veze, od kovereta, podmićivanja. Ma na raznorazne načine. Mogao bih vam sada i dokumentovati. Kao 'mali čovjek' krajnje sam obeshrabren“, rekao nam je Tuzlak Muhamed Kalajlić.

Podobnost i zapošljavanja postala su u BiH gotovo ozakonjena. To potvrđuje nedavno provedeno istraživanje Udruženja „Justicia“ čiji podaci govore da više od polovice institucija nema jasne kriterije pri zapošljavanju. Također više od polovine institucija javne natječaje uopće i ne objavljuje. No ni tu nije kraj, kaže nam predsjednik "Justicie" Ervin Turbić.

„U Federaciji BIH imamo situaciju da rukovoditelj ima diskreciono pravo da s liste uspješnih kandidata izabere onog kandidata za kojeg on misli da je pogodan za to radno mjesto. Dakle, na osnovu njegove lične procjene. U većini tih pravnih akata postoji korupcijski mehanizmi tipa novo zapošljavanje se može izvršiti neposredno ukoliko postoji poznati kandidat. Mislim da bi naše vlasti onda makar trebale objaviti od koga treba biti prepoznat – od direktora, Upravnog odbora ili političke stranke“, kaže Turbić.

Vehid Šehić

Vehid Šehić

A korupcija u BiH postala je opće stanje ovdašnjeg društva, kaže analitičar Vehid Šehić. U BiH se, naime, korupcijom dolazi kod liječnika, do diploma, upisuje se u škole, postaje direktor. Korupcija je kaže Šehić ovdje postala filozofija života.

„Ovdje su svi građani dovedeni u situaciju, da bi ostvarili neko zakonom predviđeno pravo, pribjegavaju nekim stvarima jer su zbog neefikasnosti administracije primorani da ponude nešto, da bi onaj koji je to prema zakonu u obvezi, nešto uradio na vrijeme. Ono što je mene posebno zabrinulo jeste da je jedan od prvih antikorupcionih zakona, zakon o sukobu interesa, upravo zahvaljujući poslanicima izgubio svaki smisao. Jer sukoba interesa uopće nema. I to samo dokazuje koliko su uporni oni koji našim sudbinama vladaju već 25 godina da se ništa ne mijenja. Oni su svjesni činjenice da bilo kakvom promjenom sistema u vrednosnom smislu oni nemaju šta raditi na političkoj sceni, a ni u javnom životu“, ističe Šehić.

Za korupciju pri zapošljavanjima u BiH ne postoji ni zakonska odgovornost. Nadležni će često, kada im se prigovori za korupciju, reći da od nje nisu imune ni daleko uređenije pravne zemlje. Pravdajući se na takav način tješe sami sebe, a da nisu ni svjesni da baš time oni ugrožavaju ljudska prava i narušavaju ljudsko dostojanstvo.

  • 16x9 Image

    Maja Nikolić

    Novinarstvom se bavi od 2006. nakon završenog studija žurnalistike u Sarajevu. Dopisnica je RSE iz Tuzle od 2007. godine. Bavi se najviše socijalnim, političkim i temama ratnih zločina. Često govori o pravima manjina i marginaliziranih skupina.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG