Dostupni linkovi

logo-print
Pored organizovanog kriminala, korupcija je glavni društveni problem u Crnoj Gori. Ova ocjena, ne samo da je stigla sa najvažnijih međunarodnih adresa, nego je i, od strane najodgovornijih u državi, potvrđena i to uz priznanje da se do sada nije dovoljno uradilo u okviru borbe protiv ove pojave. U utorak je prezentovana Analiza efekata antikorupcijskih politika u Crnoj Gori, koju je realizovala koalicija NVO - Euroblok.

"Korupcija predstavlja najveći izazov koji stoji pred Crnom Gorom u ostvarenju njenih strateških ciljeva: izgradnji zdravog društva zasnovanog na evropskim vrijednostima i standardima i spoljno-političkim prioritetima - članstvu u EU i NATO", rekao je potpredsjednik crnogorske Vlade Duško Marković koji je, podsjetivši da je Crna Gora pred novom etapom, odnosno, otvaranju poglavlja 23 - pravosuđe i osnovna prava i 24 - pravda, sloboda i bezbjednost u okviru pristupnih pregovora sa EU, postavio pitanje na koje je sam odgovorio.

"Šta nam je činiti? Odgovor glasi – nastavimo. Na planu represije sa implementacijom Zakona o krivičnom postupku, daljim unapređenjem tužilačke istrage koje treba u prosjeku da traju 30 dana. Nastaviti sa jačanjem specijalnog istražnog tima, posebno njegovih sposobnosti vođenja finansijskih kategorija. Nastaviti institucionalne reforme pravosuđa sa mogućnošću osnivanja jednog posebnog suda i jednog specijalnog tužilaštva za organizovani kriminal i korupciju. Nastaviti jačanje regionalne i međunarodne saradnje zaključivanjem ugovora o izručenju sa preostalim državama regiona. Nastaviti otkrivanje i procesuiranje u korupcije u svim oblastima i na svim nivoima, zdravstvu, sudstvu policiji, obrazovnom sistemu i naravno politici. Nastaviti sa povećanjem efikasnosti pravosudnih organa kako bi kompletan predmet imao bolje prolazno vrijeme kroz sve faze postupka, počev od izviđaja, pa do pravosnažne presude", naveo je on.

Konflikt interesa

"Korupcija je društveno zlo koje zahtijeva sistematski napor i apsolutnu angažovanost svih društvenih snaga u suzbijanju", ocjena je, u utorak prezentovane, radne verzije Analize efekata antikorupcijskih politika u Crnoj Gori koju je realizovala grupa domaćih nevladinih organizacija: Centar za monitoring, Evropski pokret u CG i Institut alternativa koje su objedinjene u koaliciju Euroblok.

Zlatko Vujović

Zlatko Vujović

"Potrebno je uložiti još mnogo truda i na planu prevencije i represije", zaključuje se u dokumentu, koji nudi konkretne smjernice medju kojima su: depolitizacija državnih institucija, jačanje njihovih nadležnosti i omogućavanje nezavisnog rada, zatim posvećivanje veće pažnje edukaciji državnih službenika ali i građana o korupciji, omogućavanje nesmetanog rada NVO i medija i osnivanje nezavisnog jakog organa za otkrivanje i istraživanje korupcije.

Govoreći o, vjerovatno ključnoj, političkoj korupciji, direktor CEMI-ja Zlatko Vujović je posebnu pažnju posvetio kontroli finansiranja političkih partija koja, trenutno, po njegovoj ocjeni nije na zadovoljavajućem nivou jer je, pored Državne izborne komisije koju čine partijski delegati, za nju zadužena Državna revizorska institucija koja kontroliše samo regularne tokove novca.

"Nije dovoljno izvršiti uvid u dokumentaciju koja je priložena da bi se na neki način mogao izvesti zaključak da li je ili nije to bilo u skladu sa zakonom. Finansiranje političkih partija je za razliku od rada i finansijskog poslovanja državnih institucija prilično karakteristično, jer značajan dio finansijskih tokova se odvija van bankarskih računa i van onoga što bi smo mogli nazvati redovnim finansijskim poslovanjem. Značajan dio toga se događa u kešu, u gotovini. Potrebno je primijeniti određene mjere koje nijesu standardne mjere koje koristi Državna revizorska institucija. Stoga smo mi bili protiv da se DRI bavi ovim pitanjem", istakao je Vujović.

Među ključne antikorupcijske institucije zasigurno spada Komisija za sprječavanje sukoba interesa koja treba da onemogući javne funkcionere da, tokom mandata, nezakonito stiču novac i materijalna dobra. Predsjednik Komisije Slobodan Leković je, rekavši da je pozicija ove institucije ojačana uvođenjem novih sankcija, govorio o najčešćim povredama zakona u oblasti konflikta interesa.

"Nedostavljanje imovnog stanja, nepotpuni, netačni podaci, nespojivosti funkcija, članstvo u više upravnih odbora, članstvo u upravnim odborima privatnih preduzeća i konflikt interesa. Ove godine smo uputili 302 zahtjeva za prekršaje. Već je riješeno 136, svakodnevno pristižu presude za javne funkcionere koji su prekršili zakon. Veoma je značajna sankcija koja se sada uvodi po novom zakonu a to je zahtjev za razrješenje sa javne funkcije. Ukoliko se razriješi sa javne funkcije taj funkcije 4 godine ne može da radi i ne može da bude javni službenik. To je vrlo jaka kazna", navodi Leković.
  • 16x9 Image

    Esad Krcić

    Zahvaljujući ranom angažmanu u Radio Beogradu ostaje trajno vezan za radio, kao medij. Član crnogorskog dopisništva RSE je od 2001. Pisao je za CG Ekonomist, a realizovao je i niz radijskih i TV projekata.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG