Dostupni linkovi

logo-print

Konstruktivna upotreba veteranskog iskustva


Ilustrativna fotografija

Ilustrativna fotografija

Upotreba veteranskog iskustva s ciljem prevencije nasilja među mladima, prikaz stvarne slike rata, razbijanje predrasuda o ratu kao o nečemu dobrom, kritički pogled ratnih veterena prema ratu - bili su neki od ciljeva Kuvi programa, odnosno konstruktivne upotrebe veteranskog iskustva. Radio se o jednom od programa Regionalne mirovne inicijative u BiH.

Više od 500 mladih ljudi bilo je obuhvaćeno Kuvi programom u kojem su korištena iskustva bivših pripadnika VRS iz Doboja, Dervente, Prnjavora, Modriče i Teslića. Ratni veterani prethodno su prošli šetomjesečnu obuku za rad sa mladima. Do sada je realizovano 30 dijaloga između veterana i polaznika ovog programa, objašnjava izvršni direktor Regionalne mirovne inicijative u BiH Lučiano Kaluža:

„Metodlogija je da dijalog traje tri sata, da veterani u prvoj polovini ispričaju svoja ratna iskustva, vođeni pitanjima fascilitatora, kroz lični primjer, lično doživljaj, da bi u drugom dijelu mladi postavljali direktno pitanja veteranima, ponovo svodeći ta pitanja sa opštih na lična, konkretno pitanja gdje ste bili, gdje ste ranjeni, kako ste se osjećali, gdje je u tom trenutku bila vaša porodica, pa do pitanja da li mrzite drugu naciju, kako vi objašnjavate svoj djeci sad ako se zaljube u nekoga druge nacije itd., dakle pitanja iz opšteg života, a koja se tiču pojedinaca u društvu.“

Na ovaj način ratni veterani prevazilaze traume iz prošlosti i daju svoj doprinos izgradnji mira u BiH. Osnovni cilj njihovog angažmana je sprječavanje nasilja među mladima, kaže Spasoje Kulaga, predsjednik Udruženja za podršku ratnim veteranima, porodicama i žrtvama rata u BiH „Pravi požar“, sa sjedištem u Derventi:

„Kroz video igrice ili rambo filmove imamo priče o ratu kao nečemu lijepom. Međutim, u stvarnom ratu koji smo mi proživjeli vidjeli smo da je rat jedno bolno iskustvo, jedan opasan posao u kome nemate nekoliko života već u jednom trenutku taj jedan, gubite prijatelje, gubite porodice, gubite dijelove tijela. I o tom mi želimo da pričamo mladima.“

Među onima koji su učestvovali u razgovoru sa ratnim veteranima u Doboju bili su i Aleksandar Vidović i Sabiha Hadžić, aktivisti omladinske organizacije „Šesto čulo“, koja je članica Regionalne mirovne inicijative u BiH:

„Utisci su bili lijepi. Svakome bih preoporučio da prođe barem jednom u životu tu radionicu jer veoma je poučna i pomaže mladim ljudima da se osvijeste, da znamo i da se ne desi ono što se desilo prije, što je veoma bitno za našu budućnost i za budućnost naše države.“

„Pouka za budućnost – da ono što se desili treba ostaviti iza sebe i krenuti dalje, da se ne treba ponavljati prošlost i da, bez obzira ne sve, ne treba mrziti - i treba gledati dalje.“
Ilustrativna fotografija

Ilustrativna fotografija

„Mi želimo da pokažemo mladim ljudima šta može da im se desi, odnosno šta se nama desilo jer smo odlučili da u jednom trenutku svog života učestvujemo u ratu kao ekstremnom obliku nasilja - i govorimo im o posljedicama. Želimo da se mladi ljudi upoznaju da se sve stvari u životu mogu rješavati dijalogom. Mi koji imamo ratno iskustvo kažemo da je bolje stotinu dana pregovarati nego jedan minut biti u ratu“, ističe Kulaga.

U ovaj program, međutim, nisu bili uključeni ratni veterani nekadašnje Armije RBiH i Hrvatskog vijeća obrane, o čemu izvršni direktor Regionalne mirovne inicijative u BiH Lučiano Kaluža kaže:

„Radeći ovaj program, mi smo uvidjeli da postoje mogućnosti, načini i metodologija da se uključe i veterani iz Armije BiH i HVO-a, što je naš sljedeći korak. Dakle, sljedeći korak je da obučimo grupu veterana iz Armije BiH i HVO-a i da te dijaloge proširimo na prostor Federacije, da bi smo u nekoj trećoj fazi imali zajedničke grupe veteran iz svih vojski, što je, naravno, jedan dugotrajan i mukotrpan proces razumijevajući aspekt traume kroz koju su ti ljudi prošli - i ne smijemo se zalijetati da to radimo preko koljena.“

Debate sa mladima doprinose i razumijevanju ratne traume i njenih posljedica na pojedinca, porodicu i društvo, kaže predsjednik derventskog udruženja „Pravi požar“ Spasoje Kulaga.

„U ovoj priči ne pričamo političke stavove, niti prenosimo političke stavove iz onoga vremena kad smo otišli u rat, nego to svodimo. Na pitanje kako je počeo rat, mi odgovaramo ja sam se u tom trenutku našo tu i tu, nisam imao izbora, bio sam mobilisan, bio sam pozvan itd. To su odgovori koje veterani daju. Veterani daju odgovore iz ličnog života. Ja svoju djecu vaspitavam da ne mrze. Ja nisam mrzio, pa nam se dogodilo ovo. Pokazujemo im razne situacije i razne primjere kako smo mi reagovali u određenom trenutku da bi oni imali više prostora. Mlade ta priča interesuje. Oni prepoznaju situacije iz dijela posljedica, situacije iz svojih porodica, i traže od nas odgovore kako da reaguju kada jedan dan svome tati koje je veteran kažu: ’Dobar dan’, a on odgovor: ’Dobar dan, sine,’ a drugi dan kad mu kažu:’Dobar dan’, on im kaže: ’Skloni mi se s očiju.’“
  • 16x9 Image

    Arnes Grbešić

    Novinarstvom se bavi od 1999. godine. Kao dopisnik RSE radi od 2001. godine. Sa Silvijom Brčić, koleginicom iz Livna, proglašen je 2004. za najboljeg reportera zajedničkog projekta RSE - Radio 27.

XS
SM
MD
LG