Dostupni linkovi

logo-print

Konačna presuda: Holandija odgovorna za smrt tri Bošnjaka u Srebrenici


Država Holandija odgovorna je za smrt tri Bošnjaka u Srebrenici 1995. godine. Tako je odlučio Vrhovni sud u Hagu, po zahtjevu Hasana Nuhanovića, prevodioca u Holandskom bataljonu koji je izgubio oca, majku i brata, te Rize Mustafića, koji je radio kao električar u bazi Holandskog bataljona u Potočarima. Vrhovni sud je ovom odlukom odgovorio na pitanje da li se postupci Holandskog bataljona mogu pripisati državi Holandiji prema referencama međunarodnog javnog prava.

U julu 1995. vojska RS ubila je Rizu Mustafića, električara koji je radio za Holandski bataljon, te Ibru i Muhameda Nuhanovića, oca i brata prevodioca Hasana Nuhanovića, pošto su protjerani iz holandske baze u Srebrenici.

Za smrt tri Bošnjaka od petka je zvanično odgovorna i država Holandija jer je, prema odluci Vrhovnog suda, imala efektivnu kontrolu nad spornim ponašanjem Holandskog bataljona, ili kako je navedno u odluci - postupci Holandskog bataljona mogu se pripisati državi.

Na ovo priznanje Hasan Nuhanović čekao je više od deset godina, kada je zajedno sa porodicom Mustafić pokrenuo građansku parnicu protiv Holandije. Nakon odluke Vrhovnog suda za naš radio kaže:

„I to je ono najvažanije zbog čega sam ja pokernuo ovaj postupak – da država prizna da su pripadnici Holandskog bataljona ljude izručili u ruke egzekutorima. Bilo je teško slušati advokata države više puta u toku ovih 10 godina koji su iznosili iskrivljene informacije - kao da ono što sam ja svojim očima vidio nije se ni dogodilo. Vrhovni sud je ovim potvrdio da se odgovornost pripisuje državi Nizozemskoj, ali istovremeno da se može pripisati i UN-u, odnosno da jedno ne isključuje drugo.“

Holandski okružni sud je 2008. godine zaključio da Holandija nije odgovorna za neuspjeh svojih trupa da zaštite srebreničku enklavu 1995. godine, ali su tužitelji uložili žalbu na tu presudu, koja je tri godine kasnije i prihvaćena. Nakon što je Vrhovni sud odbio reviziju države i potvrdio drugostepenu presudu, predmet je pravosnažno okončan.

Odluku Vrhovnog suda ipak čekalo se sa zebnjom, posebno nakon što je Tužiteljstvo Holandije početkom godine odustalo od sudskog progona trojice holandskih visokih vojnih oficira zbog smrti Bošnjaka, također po prijavi koju je pokrenuo Nuhanović.

Implikacije posljednje odluke Vrhovnog suda, kaže Nuhanović, imaće međunarodni karakter:

„Mirovnih misija ima i sad i ovo na neki način uspostavlja pravni presedan. Mislim da će države u budućnosti morati obratiti pažnju na ove stvari, da se ne ponove kad šalju svoje vojnike u mirovne misije. Nadam se da će na taj način ova naša pravna bitka koja je dobijena pomoći nekim budućim mirovnim misijama i ljudima koji budu u sličnoj situaciji.“

Reakcije u sudnici nakon presude, 6. septembar 2013.

Reakcije u sudnici nakon presude, 6. septembar 2013.

Već nekoliko godina pred Sudom u Hagu vodi se građanska parnica koju su protiv države Holandije i UN-a podnijele Žene Srebrenice. Iako je Sud uvrdio da UN ima apsolutni imunitet, postupak je nastavljen u dijelu tužbe protiv Holandije, zbog čega u Udruženju žena Srebrenice presudu Vrhovnog suda smatraju izuzetno važnom.

„To je kolektivna tužba i mislim da ćemo mi dobiti akobogda isto. Ova presuda je da su odgovorni za tri čovjeka, a oni su ustvari odgovorni za sve ljude koji su ubijeni u genocidu u Srebrenici. Ova presuda nam je dala zeleno svjetlo da se možemo nadati pravdi i pravednosti“, kaže predsjednica Udruženja Munira Subašić.

Advokat Samir Guzin dodaje:

„Ova presuda će imati ogromne pozitivne implikacije - uticaj i na predmet u kojem naš tim, zajedno sa kolegama iz Holandije, zastupa preko 6.000 majki Srebrenice. Po holandskom pravu se u posebnom postupku utvrđuje prvo odgovornost za štetu, a sama visina štete ili kompenzacije u drugom, posebnom posebnom. U praksi se ne vodi nikada taj drugi predmet nego dolazi do nagodbe, tako da nam je sada i to interesantno, jer će se upravo kompenzacija koja će se dosuditi gospodinu Hasanu Nuhanoviću vjerovatno primije niti i na naš slučaj.“

Odluka Vrhovnoga suda je konačna, pa Državno pravobranilaštvo više nema pravo na žalbu.
  • 16x9 Image

    Tina Jelin - Dizdar

    Novinarstvom se počela baviti 1996. godine. Od 1998. radi za Radio Slobodna Evropa. Bila je i stalni suradnik Studija 88,  Radija101, Reuters-a. Višestruko nagrađivana novinarka.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG