Dostupni linkovi

logo-print

Konačan obračun sa dobrovoljcima za strana ratišta kreće iz BiH?


Na mapi svijeta koja prikazuje zemlje u kojima je rizik od terorizma najveći, BiH se našla na 86. poziciji, čime je "osvojila" najgore mjesto u poređenju sa državama u okruženju. Spektakularne akcije hapšenja osumnjičenih za terorizam, odnosno za njegovo pomaganje, finansiranje, ali i učešće na stranim ratištima u okviru formacija koje se smatraju terorističkim, bacile su novo svjetlo na poziciju, ali i ulogu BiH po ovom pitanju. Sve veći zahtjevi da se procesuiraju osumnijičeni od kojih je devet iz dvije akcije u pritvoru, ali i dolazak eskperata SAD mogao bi da znači i da bi konačna porba protiv ove pošasti, bar što se Balkana tiče, mogla početi upravo u BiH.

Intenzivirane policijske akcije na razbijanju mreže terorističkih aktivnosti, pojačan rad tužilaštava, ali i diplomatski pritisci odaju utisak da se polako staje ukraj “bijelim đavolima“, kako se nazivaju balkanski džihadisti koji ratuju širom svijeta.

Maureen Elizabeth Cormack

Maureen Elizabeth Cormack

Možda slučajnost, ali indikativno, na već godinu dana upražnjeno mjesto ambasadora SAD u BiH dolazi Maureen Elizabeth Cormack, koja je imenovanje dočekala kao izvršni asistent u Uredu specijalnog izaslanika predsjednika Obame za globalnu koaliciju za borbu protiv IS.

Na Balkan, pa i u BiH, će stići i pravni eksperti SAD, tužioci i savjetnici, kako bi pomogli u istragama i privođenju pravdi stranih terorističkih boraca. Ovo je potvrdio i američki ministar pravde Eric Holder, koji je najavio doazak savjetnika u četiri balkanske zemlje, ali i postavljanje regionalnog savjetnika za borbu protiv terorizma u tom području.

“Oni će obezbijediti neophodnu podršku našim saveznicima kako bi se procesuirali oni koji se vraćaju iz sirijske regije. Mislim da smo svi došli do zaključka kako trebamo vidjeti kakvi su zakoni u tim zemljama kako bismo došli do najboljeg rješenja”, pojasnio je Holder.

Sve je snažniji i diplomatski pritisak da se procesuiraju već pritvoreni u predmetu Damask, kojih je do sada devet, dok su dvije osobe pod mjerama zabrane. Većina su povratnici sa stranih ratišta i to uglavnom iz Sirije, gdje su ratovali mahom na strani militantne organizacije IS.

BiH je, tako, postala jedno od ključnih mjesta na Balkanu gdje bi aktivnosti na procesuiranju i krivičnom gonjenju ratnika, ali i njihovih inspiratora i finansijera mogle početi davati i konkretne rezultate.

Vjerska ili ideološka indoktrinacija

Prema raspoloživim podacima oko 150 ratnika je iz BiH otišlo na ratišta u Siriju i Irak. Oko dvasetak je poginulo, pedesetak se vratilo, a ostali su još na Bliskom istoku. Bh. državljana ima i na ratištu u Ukrajini i dijelovima Afrike i oni su, također, zanimljivi sa sigurnosnog aspekta.

Direktor Federalne uprave policije Dragan Lukač na pitanje je li BiH zaista toliko interesantna da se pokreće cijeli niz međunarodnih aktivnosti, kaže da zemlja ne predstavlja prijetnju, bar ništa više od drugih evropskih zemalja. Stanje se budno prati, kaže Lukač, te pojašnjava kakav je profil osoba potencijalno zanimljiv sa sigurnosnog aspekta. Kaže kako su “to, prije svega, ljudi koji su u dobroj mjeri ideološki ili vjerski indoktrinirani i koji su dosta radikalni u svojim principima i poimanjima određenih društvenih kretanja.“

Dio ih odlazi i iz materijalnih i finansijskih interesa navodi Lukač, ali dodaje i kako se ne radi samo o pripadnicima tzv. vehabijskog pokreta, već je struktura šarolika.

“Najvažnije je naglasiti da ti ljudi koji se vraćaju sa ratišta, bez obzira koje je to ratište na svijetu, uključujući i ovo u Siriji i Iraku, su ljudi koji predstavljaju određenu društvenu opasnost sa aspekta svog formiranja na tim ratištima”, ocjenjuje Lukač.

(FOTOGALERIJA: Akcija hapšenja "Damask" u septembru 2014.)

Izgubljen sistem društvenih vrijednosti, ekonomski krah i neimaština, ali i nezaiteresiranost da se mladom čovjeku ponudi alternativa za Vladu Azinovića sa Fakulteta političkih nauka u Sarajevu su dovoljan razlog da se adrenalinska terapija, ekonomski boljitak i samopotvrđivanje traže upravo na stranim ratištima.

„BiH je prva zemlja u svijetu po broju mladih koji nemaju posao. 63% mladih od 18 do 24 godine nemaju šta da rade. Kada imate jednu ideologiju, koja je struktuirana, bez obzira šta mi o njoj mislimo, kao jedan racionalan sistem, koja ima glavu i rep, koja traži odricanja, ali nudi i nagrade, onda je relativno lako do tih mladih ljudi doći, pogotovo kroz društvene mreže, preko interneta ili twitera. Vrlo je lako poslati poruke, vrlo moćne poruke, na koje oni zapravo nemaju nikakvog drugog odgovora, osim da ih najčešće prihvataju ili da se na neki način identificiraju sa njima“, smatra Azinović.

Reisovo upozorenje

Husein ef. Kavazović

Husein ef. Kavazović

Dok su inspiratori glasni putem svih mogućih sredstava, od interneta do vjerskih predavanja, što je mnoge od njih i dovelo iza rešetaka, zvanične vjerske vođe tek stidljivo vjerske vođe pozivaju na razum. Reisu-l-ulema Husein efendija Kavazović svojevremeno se osvrnuo i na ovu pojavu savjetom da „muslimani dobro razmisle u čije su se falange upregli i čije oružje u rukama drže", jer "jedno je sigurno, Muhammeda.a.s. sigurno nije“.

Kako je još prošle godine konstatovano u studiji Evropskog parlamenta, vehabijski pokret u BiH već je izrodio novu generaciju domaćih džihadista koji se zbog svojih evropskih karakteristika mogu lako infiltrirati u Evropu, a da se na njih i ne sumnja. Mnoge današnje ratnike instruirali su bivši, koji su „znanje“ sticali od učitelja iz arapskih zemalja koji su tokom rata kao dobrovoljci dolazili u BiH. I među nedavno uhapšenima nalaze se bivši ratnici odreda El Mudžahid.

Fikret Hadžić, koji je dva puta bio u Siriji, jedan je od bivših bh. ratnika mudžahedina i u pritvoru čeka da Tužilaštvo BiH sroči optužnicu. No, ono što je zanimljivo je da je Hadžić u dva navrata primio 5.000 eura koje je podijelio sa svojim saučesnicima. Novac je motivacija koja i one manje zavedene lako osvoji kaže Vlado Azinović.

„Gledao sam kako izgledaju kuće iz kojih ti mladići odlaze. Kada bi neko poginuo, naši bi novinari najčešće odlazili na ta mjesta i razgovarali sa roditeljima. To su najčešće neke kuće od cigle gdje imate samo drvenariju, prozore i vrata i gdje jedva da imate krov. Do nekih od tih kuća jedva da vodi bilo kakav zemljani put. Dakle, to su kuće iz kojih bi čovjek, bilo kada i bilo gdje, nastojao što prije pobjeći u bilo šta drugo. Problem sa Bosnom i Hercegovinom je što se i ljudima koji žive na asfaltu i betonu nudi malo šta drugo", konstatuje Azinović.

Nakon hapšenja samozvanog vođe vehabijske zajednice BiH u akciji Damask – Bilala Bosnića - u javnost je dospjela i informacija da mu je u jednoj transakciji iz Kuvajta uplaćeno 50.000 eura. Lukač upozorava kako se upravo zbog kompleksnosti problema mora povesti računa da sve strukture moraju sarađivati „da znamo odakle taj novac, odakle ta sredstva koja se tim ljudima daju i njihovim obiteljima dok su oni na ratištu“.

Državna Agencija za istrage i zaštitu, prema Lukaču, je jedna od ključnih institucija koja sa drugim policijskim, ali finansijskim institucijama može ući u trag tome ko šalje novac, ali i ko ga ovdje koristi.

A BiH je zemlja koja je još daleko od pravne države i čiji su tokovi novca ali i osiguranja investicija i depozita još rizični, čemu svjedoče i brojne afere. Ne čudi, stoga, namjera da se u kreiranje zakonskih okvira uključe strani eksperti. Moguće da poprave i vlastite greške jer su brojne zemlje prećutno podržavale dolazak stranih ratnika na bosansko tlo. Neki od njih godinama kasnije bili su i stanovnici zloglasnog zatvora Gvantanamo.

  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada 'Global Human Rights Award' i Unije novinara BiH 2003. godine.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG