Dostupni linkovi

logo-print

Ima li zloupotrebe Komisije za sprečavanje konfilkta interesa?


Korupcija, ilustracija

Korupcija, ilustracija

Godišnji izvještaj Komisije za sprječavanje konflikta izazvao je burne reakcije i otvorio pitanje da li institucija koja treba da se bavi sprječavanjem konflikta interesa predstavlja moćno oružje u borbi protiv korupcije.

Govoreći o aktivnostima u prošloj godini predsjednik Komisije za sprječavanje konflikta interesa Slobodan Leković je saopštio da od oko 3000 funkiconera u Crnoj Gori imovinu nije prijavilo 125 lokalnih funkiconera i 18 državnih funkcionera, a da je komisija pokrenula više stotina postupaka.

Iako se znatno veći broj funkcionera odgovorno ponaša, postoje i oni koji zloupotrebljavaju ovlašćenja Komisije za konflikt interesa, rekao je Leković:

„Mnogi javni funkcioneri žele da imaju funkciju i da su javni funkcioneri, što nije neobično. Ali isto tako jedan broj, na sreću ne veliki, ne želi poštovati odredbe zakona o sprječavanju sukoba interesa i mnogih drugih propisa koji definišu ovu oblast.”

To je bio povod da opozicioni poslanici otvore pitanje smisla postojanja Komisije za konflikt interesa s obzirom na nedovoljne nadležnosti koje su propisane zakonom.

Generalna ocjena opozicionih stranaka je da Komisija radi loše, da nije u funkciji suzbijanja korupcije, da ne istražuje da li su prijave imovine istinite ili lažne, te da komisija nema nadležnosti kakve od nje javnost očekuje i da nema administrativne i stručne kapacitete da sprovede i postojeći zakon.

Slaven Radunović iz Nove srpske demokratije je ocjenio da je Komisija za sprječavanje konflikta interesa idealna i za pranje novca.

„Svi misle da se Komisija bavi i provjerom podataka i eventualno ispitivanjem porijekla imovine koja se prijavljuje, a ona je ustvari jedan protočni bojler za podatke koji uz to vrlo loše radi. Niti provjeravate podatke, možete da služite kao odličan organ za pranje novca. Znači svaki funkcioner koji stupa na funkciju može da prijavi vama da je u momentu stupanja na fukciju imao 300.000 eura ušteđevine, i poslije kad ukrade taj novac ima pokriće, jer u izvještaju komisije on je prijavio tih 300.000 eura”, tvrdi Radunović.

Šta će vama matični brojevi

Institucija koja treba da spriječava konflikt interesa nije do sada pokazala da ima kapaciteta da se bavi tim poslom, saopštio je Koča Pavlović iz Pokreta za promjene:


„Ne treba da obmanjujete crnogorsku javnost. To je vaš zadatak. Nemojte da objavljujete na sajtu ono što svi znamo da je netačno. Vi time saučestvujete u pljački ove države. Nikada ova komisija nije pokazala nikakvu namjeru, čak je bježala od provjere od bilo kakve konfliktnosti interesa koja je vezana za šefa režima.”

Jedan od funkcionera koji nije dostavio sve tražene podatke Komisiji za konflikt interesa je Goran Daniliović iz Nove srpske demokratije od koga su traženi matični brojevi njegove djece. Danilović je ukazao da se Komisiji podmeću lažni podaci o imovini i da Komisija to prihvata.

„Što će vama matični brojevi moje djece. Ne vidim da je interes javnosti da to zna. Kad ionako svi prijavljujemo imovinu na časnu riječ. Kad se ne provjerava njeno porijeklo i to da li se umnožila na kvalitetan ili nezakonit način. Pogledajte tamo karton gospodina (Mila) Đukanovića. Znate li vi da je po tom kartonu on u zoni socijalno ugroženih slučajeva, a na Frobsovoj listi u stotinu najbogatijih političara na svijetu. Na žalost, Komisija i ta kartoteka koju slažete je pokriće za organizovani kriminal”, tvrdi Danilović.

Javni funkcioner je dužan da posao obavlja u skladu sa ustavomi zakonom vodeći računa da privatni interes ne stavlja ispred javnog radi sticanja materijalne koristi ili privilegija za njega ili povezana lica.

Međutim zadatak Komisije je preventivno djelovanje a ne utvrđivanje konflikta interesa pojasnio je Slobodan Leković i saopštio da je komisija odradila posao koji im je zakonom propisan, ali i priznao da je moglo i više.

„Donijeto je 789 prvostepenih i drugostepenih odluka od kojih 617 javnih funkcionera ili 78% krše zakon o sprječavanju sukoba interesa po različitim osnovama. Odgovorno tvrdim da, čini nam se, u duhu svih raspoloživih administrativnih kapaciteta za ovaj kratak period, da je učinjeno toliko koliko je učinjeno. Može i više, bez daljnjeg može i više", zaključio je Leković.
  • 16x9 Image

    Srđan Janković

    Nakon rada u pisanim i elektronskim medijima u Srbiji, Beograd napušta 1999. nakon gašenja ovih medija zbog pritiska tadašnjeg režima i ubistva novinara Slavka Ćuruvije. Na RSE radi od novembra 1999. godine.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG