Dostupni linkovi

logo-print

Kome će pomoći ombudsmen u bankarstvu


Video TV Liberty, jan uar 2011.

Tina Jelin - Dizdar

Izmjenama i dopunama Zakona o Agenciji za bankarstvo, Predstavnički dom federalnog Parlamenta dao je zeleno svjetlo za uspostavu institucije ombudsmena u bankarskom sektoru.

Ombudsmen, kao jedan od nositelja zaštite prava potrošača, prema riječima federalnog ministar finansija Ante Krajine, treba da osigura zadovoljavajući nivo zaštite prava korisnika kroz pravično i brzo rješavanje nesuglasica i sporova:

„To će biti ljudi koji će davati svoja mišljenja, koji će pomagati klijentima banaka i kreditnih organizacija, a kasnije je riješeno da kod eventualnih sudskih sporova će se uzimati u obzir stavovi ovih ombudsmena.“

Pa ipak izglasavanje prijedloga o uvođenju institucije ombudsmena nije prošlo glatko. Najveće zamjerke odnosile su se na finasirenje, odnosno činjenicu da će organizaciona jednica unutar koje će djelovati jedan ili više ombudsmena za bankarski sistem, biti uspostavljena kao dio Agencije za bankarstvo.

S druge strane, neki zastupnici prigovorili su ulozi ombudsmena, za koju smatraju da će biti prije svega savjetodavna:

„To je direktna ovisnost, ma kako vi to zakonom propisali. Onaj ko daje novac, on može i utjecati. Zato bih ja predlažio da u narednom periodu vi razmislite da vi uvedete bankarske inspektore koji će imati ovlasti da kontroliraju sve ovo.“

„Cijenimo da ne stoje konstatcije da će ombudsmen u bakarstvu, koji je uspostavljen, imati neku vezu sa bankarskim sektorom u smislu onom u kome ste me vi pitali - jer se radi o instituciji, a bankarski sektor radi u komercijalnom sektoru“, kaže Samir Lačević iz Udruženja banaka BiH.

Od ukupnih kredita u BiH, prema podacima Udruženja žiranata BiH, njih 15 posto je sumnjivo odobreno. Oko 80.000 ljudi do sada je isplatilo tuđe kredite.

Reprogrami bez efekta

Iako je u junu 2009. godine Upravni odbor Agencije za bankarstvo usvojio odluku o privremenom reprogramiranju kredita fizičkim i pravnim licima koji trpe posljedice ekonomske krize, veći pozitivni efekti nisu zabilježeni, upozorava MirzaUstamujić, iz Saveza za bolju budućnost, i postavlja pitanje:

„Ako do sada žiranti nisu imali pomoć od Agencije, postavlja se pitanje kakvu će pomoć imati od uvođenja instituta bankarskog ombdusmena s obzirom da Ilustracija

Ilustracija

će isti biti finansiran od strane banaka i mikrokreditnih organizacija.“

Institucija ombudsmena uspostavljena je u RS polovinom avgusta ove godine imenovanjem Vladimira Rudića na ovu dužnost. Za razliku od Federacije, u RS usvojen je cijeli set zakona u bankarskom sektoru, čime je uloga ombudsmena uozbiljena. Rudić kaže:

„Bitno je ovlaštenje da se Upravnom odboru Agencije mogu predložiti norme koje, kad se usvoje, dobiju snagu podzakonskog akta i dobijaju obavezujući karakter za finansijske organizacije. Najčešći problemi sigurno se odnose na način usklađivanja promjenjivih kamatnih stopa. Dosta su česti prigovori na način, odnosno metodologiju obračuna zatezne kamate.“

Ogovarajući na pitanje da li ombusmen može pomoći dužnicima, primjerice, sa kreditima vezanim za franak, Rudić priznaje da su mogućnosti krajnje ograničene pošto domaće organizacije nemaju uticaja na kretanje vrijednosti valuta na međunarodnim tržištima.

Iako mišljenje ombudsmena mora biti uvaženo ukoliko dođe do sudskog spora, Jovica Cvitković, iz Udruženja žiranata BiH, smatra da bi bh. građani bili daleko više zaštićeni donošenjem zakona iza kojeg će stajati država.

„Imamo mi ombudsmena za zaštitu potrošača u BiH. Mene baš interesuje gdje je ta presuda koja je donesena u korist nekoga klijenta gdje je dobar savjet dao ombudsmen za zaštitu potrošača i stao u njegovu korist. Strahovito je velika armija ljudi u problemu, koji su došli u problem ne svojom voljom nego jedino željom bankara da što više zarade na sirotinji, na patnjama ovoga naroda, ali i iz razloga manjkavosti zakona - oni su, inače, i ovaj zakon koji dosad postoji zloupotrijebili“, navodi Jovica Cvitković.

Institut bankarskog ombudsmena, kako je uz ostalo obrazloženo u prijedlogu za uvođenje ove institucije, u skladu je sa propisima EU i preporukama Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj.
XS
SM
MD
LG