Dostupni linkovi

logo-print

Kome smeta snažniji parlament Crne Gore?


Milo Đukaonović i Ranko Krivokapić

Milo Đukaonović i Ranko Krivokapić

Nakon što sve češće na adresu vlasti u Podgorici iz Brisela stižu zahtjevi kojima se traži osnaživanje crnogorskog parlamenta i njegove uloge u donošenju važnih odluka za crnogorsko društvo, čini se da predsjednik Skupštine Crne Gore Ranko Krivokapić polako preduzima korake u tom pravcu i predlaže novi model rada parlamenta koji bi, prema Krivokapićevoj zamisli, bio mnogo otvoreniji prema građanima i transparentniji u svom radu.

No, u vladi ne gledaju baš sa oduševljenjem na namjeru predsjednika parlamenta da osnaži ulogu zakonodavnog doma i efikasnije kontroliše ono što radi kabinet premijera Mila Đukanovića.

Da li su zategnuti odnosi na relaciji vlada i parlament samo posljedica borbe zakonodavne i izvršne vlasti unutar sistema ili je po srijedi zapravo sukob koalicionih partnera čiji su odnosi poremećeni?

Nako što je početkom jula izabran za predsjendika Parlamentarne skupštine OEBS-a, predsjednik crnogorskog parlamenta Ranko Krivokapić pozvao je na usvajanja deklaracije o otvorenosti parlamenta i uključivanje građana u izradu nacrta i prijedloga zakona. Deklaraciju, koja na svojevrstan način promoviše ideju da narod, odnosno birači suštinski budu uključeni u kreiranje politika, do sada je podržalo preko 50 članica OEBS-a.

Krivokapić, čini se, polako radi ono što od njega traži Brisel – jača ulogu parlamenta u odnosu na izvršnu vlast i otvara ga građanima koji na izborima biraju svoje predstavnike u zakonodavnom domu.

Da crnogorski parlament polako demonstrira snagu pokazali su i posljednji događaji u parlamentu gdje su u samo nekoliko dana zasjedanja pali pojedini vladini zakoni, povučen je prijedlog rebalansa budžeta, a podršku većine poslanika nijesu dobili ni izvještaji o radu crnogorskih sudova i tužilaštva.

Poslanik DPS Predrag Sekulić smatra da parlament treba da jača ali da ne bi trebalo da traži više vlasti za sebe u odnosu na ono što mu je Ustavom određeno.

„Znači da van onoga što je propisao Ustav teško da bilo ko može da traži neki dodatni prostor. Bez obzira na možda želju nekoga u parlamentu da nešto više kontroliše vladu ili da ima neku značajniju ulogu, imamo ulogu parlamenta koja je jasno ograničena Ustavom.To nije pitanje naše želje ili volje da parlament ima jaču ulogu nego nešto što je jednostavno pravno normirano i ne može da bude drugačije.“

U opoziciji, međutim smatraju da parlament treba da ima više ovlašćenja kako bi bolje kontrolisao ono što radi izvršna vlast, odnosno vlada.

„Parlament je u zadnjih nekoliko mjeseci uspio da uzme za sebe ono što mu i pripada – da donosi odluke, da usvaja zakone, zaključke, rezolucije, deklaracije, da se preko njega građani iskazuju, da iskazuju svoje raspoloženje da žele da se utiče na odluke o budućnosti zemlje. To je ono što parlament radi a ja bih volio da parlament uzme još više prava jer mu to pripada i da izvršnu vlast ograniči i svede na ono što su njeni poslovi i što joj pripada,“ kaže jedan od lidera DF Andrija Mandić.

Diktatura nekompetentnosti

Sukob na relaciji vlada – parlament počeo je tokom julskog zasjedanja na kome su voljom poslanika SDP i opozicije pali pojedini zakoni kao i izvještaju o radu sudova i tužilaštva, a povučen je i rebalans budžeta.

Takav razvoj događaja naljutio je premijera Mila Đukanovića koji je nedavno u intervjuu TVCG optužio SDP i opoziciju za uvođenje parlamentarne diktature

„Mi postajemo na neki način zarobljenici parlamentarne diktature ili ako hoćete diktature političkog voluntarizma , ili ako hoćete još preciznije – diktature nekompetentnosti jer se tamo pokušava razgovarati o pitanjima koja ne pripadaju parlamentu kao političkom tijelu. To su pitanja o kojima se u svakoj zemlji na planeti razgovara u vladi , podrazumijevajući određenu njenu kompetentnost“.

Da li je po srijedi samo borba dvije grane vlasti izvršne i zakonodavne za premoć ili se u riječima i optužbama premijera zapravo oslikava duboka kriza u vladajućoj koaliciji i nezadovoljstvo DPS posljednjim potezima manje članice SDP?

Urednik u dnevniku „Vijesti“ Nedjeljko Rudović smatra da je posrijedi koalicioni obračun, a ne sukob dvije grane vlasti:

„Mi faktički imamo jednu novu situaciju, novi momenat na političkoj sceni Crne Gore koji je uzrokovan poremećenim odnosima u vladajućoj koaliciji a ne onim što bi suštinski trebalo Crnoj Gori u ovom momentu a to je da ima snažne institucije vlasti koje se međusobno kontorlišu i koje na taj način održavaju jednu prijeko potrebnu ravnotežu vlasti, neophodnu u svakoj demokratskoj državi da bi ona i zaista bila demokratska.“

Nijesu samo ekonomska pitanja i reforma pravosuđa teren gdje se sve više sudaraju koplja vlade i parlamenta. Vlada i Skupština imaju različite stavove i o pitanju EU integracija.

Za predstavnike Vlade problematičan je zahtjev poslanika da osnaži uloga parlamenta time što bi sva strateška dokumenta za pristupanje EU prolazila kontrolu kroz parlament.

Momčilo Radulović iz Evropskog pokreta u Crnoj Gori kaže da parlamentu pripada pravo da se snažnije pozabavi pitanjem EU integracija ali da za to za sada nema dovoljno kapaciteta

„U principu trebalo bi ojačati strukture parlamenta pa tek onda razgovarati o tome da se ojača njihova kontrola onoga što vlada radi u procesu evropskih integracija. Sada mislim da još nije zrelo vrijeme za to.“
  • 16x9 Image

    Predrag Tomović

    Nesuđeni pravnik završio je u novinarstvu. Prošao "školu" radija Free Montenegro, Antene M. Imao i kratak izlet na TV IN, ali se nakon toga vratio staroj ljubavi - radiju.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG