Dostupni linkovi

logo-print

Komarica: Političari hrvatskoga naroda ne brinu hoće li biti Hrvata u BiH


Franjo Komarica

Franjo Komarica

Banjalučki biskup monsinjor Franjo Komarica stalno upozorava vlasti u BiH, posebno one u Republici Srpskoj, da nije dovoljno urađeno na povratku katolika. I u intervjuu za RSE biskup Komarica kaže da i 17 godina od završetka rata ne postoji istinska politička volja da se u ranija prebivališta vrate bar oni koji to žele. Istovremeno, banjalučki biskup kritikuje i predstavnike vlasti, posebice, stranke sa hrvatskim predznakom, koje, kako kaže, ne interesuje opstanak Hrvata na prostoru Bosne i Hercegovine.

Sedamnaesti poratni Božić dočekaće manje katolika u banjalučkoj biskupiji nego što ih je bilo neposredno po zavšetku rata u Bosni i Hercegovini. Hrvata, kojih je bilo najviše, ostalo je tek oko 3.500 od blizu 70.000, koliko ih je živjelo do početka 1992. godine. O razlozima zašto je to tako, monsinjor Komarica je rekao:

„Ciljano se radilo na nastavljanju one akcije koja je bila započeta za vrijeme rata – da se fizički makne katoličko, hrvatsko stanovništvo s ovih područja. Kada je došao međunarodni mirovni sporazum za sve narode ovdje, nije došao, nažalost, za prognane Hrvate, odnosno katolike, jer za njih očito nije vrijedilo ono što je predviđeno bilo u Aneksu 7 - da svi ljudi imaju pravo i trebaju imati mogućnost vratiti se ponovno u svoj rodni kraj. To se, nažalost, uporno opstruiralo, odnosno nije dozvoljavalao. Ja znam iz konkretnih slučajeva kada je bilo rečeno u razgovoru između srpskih i hrvatskih političara: ’Niti vi trebate u Hrvatskoj Srbe, niti mi trebamo ovamo Hrvate. Što je bilo, bilo je, ostaćemo na tome.’ To je nedopustivo. To je sramotno. To je protiv svih iole humanih principa i međunarodnih konvencija.“

Da nisu tačne informacije koje se stalno plasiraju kako katolici ne žele da se vrate na područje banjalučke biskupije, govori i podatak da je samo u ovoj godini stiglo 850 zahtjeva za obnovu u ratu uništene imovine. Na pitanje koliko je tih zahtjeva i realizovano, biskup Komarica kaže:

„Na području mrkonjićgradske općine od ovih zahtjeva koje smo mi dostavili ministarstvu, obnovljena je samo jedna kuća, a bilo je obećano da će deset kuća biti napravljeno ove godine, međutim, ni za tih deset kuća očito nije bilo da li novca ili političke volje, jer znam da ima sigurno i na mnogo drugih mjesta potražnje i vjerojatno je i taj novac otišao na neke druge strane, a nije došao tim ljudima koji ovdje uporno traže da se vrate.“

Na pitanje da li bi rezultati popisa stanovništva, koji će se naredne godine održati u Bosni i Hercegovini, mogao pokazati da su Hrvati u RS nacionalna manjina, biskup banjalučki je istakao:

„Prema našoj sadašnjoj evidenciji, u RS nema Hrvata. Tih 11.000 Hrvata - to je doista manjina. Neću komentirati, vidjet ćemo kako će biti na popisu, ali Hrvata nema ovdje. I željelo se ciljano ovdje jedan autohtoni narod svesti da nestane, da se onda krčmi Bosna na druge načine. Čovjek koji imalo razmišlja, ne mora biti uopće uključen i uveden u problematiku, može znati ako ne bude hrvatskoga naroda u BiH, da će BiH doista doći u pitanje, da će ona biti između dva naroda na ovaj ili onaj način podijeljena. Svaka podjela Bosne znači novi rat, novi nemir, koji ugrožava dakako i okoliš. Ja sam to govorio puno puta i sa hrvatskim i sa srbijanskim političarima, i sa međunarodnim političarima, upozoravao sam ih. I mogu mirne savjesti reći: što se mene tiče, sigurno su znali kakva prijeti opasnost za budućnost ove regije. Ovdje je jedan narod iskorijenjen na početku 21. stoljeća, u Europi. I tužno je i ružno da to prihvaćaju čak i političari toga naroda – jer političari hrvatskoga naroda puno se ne brinu hoće li biti toga naroda ovdje ili ga neće biti. “

I pored svih teškoća, biskup banjalučki Franjo Komarica nada se da će 2013. godina biti bolja za sve narode i građane u Bosni i Hercegovini. A o nekim planovima u narednoj godini kaže:

„Očekujem da ćemo uspjeti barem jednu crkvu završiti. Imamo deset crkava u gradnji, deset crkva još nismo ni započeli graditi, deset župskih kuća koje također treba obnavljati - jer kako znadete, najprije smo obnavljali ljudima kuće, a crkve su čekale. Ja sam to namjerno tako želio. Razmišljao sam već dosta dugo vremena, u zadnje vrijeme se to malo pojačalo, da bismo išli možda na otvaranje jednoga centra za međunarodnu suradnju i mir ovdje u Banjoj Luci, da malo pomognemo i izobrazbi budućih političara. Vidimo da imamo političare koji očito nisu dorasli, čini se, svome poslu. Ja ne znam gdje su završili škole i gdje su naučili abecedu svoga političkoga ponašanja, jer očito da se ne brinu za opće dobro, nego za eventualni program svoje stranke i eventualno svoga naroda - ali ne za opće dobro. A možemo imati također ljude koji će voditi državu i dovesti je rame uz rame drugim državama Europe.“
  • 16x9 Image

    Erduan Katana

    U periodu od 1997. do 2000. godine radio za više bosanskohercegovačkih i inostranih medija. Od 2000. godine radi u dopisnišvu RSE u Banja Luci.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG