Dostupni linkovi

logo-print

Most je unio živost u politički život Hrvatske. Ta je nedavno formirana grupacija nezavisnih lokalnih političara, potpomognuta jednim istaknutim otpadnikom iz velike stranke, bivšim zamjenikom predsjednika HDZ-a, te nekoliko stručnjaka raznih profila na proteklim izborima osvojila 13,76 posto svih glasova. S 19 mandata uvjerljivo je treća politička grupacija u budućem hrvatskom Saboru. Most nije stranka nego tzv. platforma.

Bez Mosta nije moguće formirati novu Vladu.

Njihovih nešto više od 300.000 glasova (nasuprot HDZ-eovih 770.000 i SDP-eovih 742.000) predstavljaju tipičan primjer tzv. prosvjednog glasanja. Fenomen poznat u parlamentarnim demokracijama širom svijeta. I Hrvatska ima iskustva s takvim opredjeljivanjem birača – posve nepoznati kandidati znali su osvajati i 15 posto glasova na predsjedničkim izborima, nove stranke bi bljesnule s 15 ili 10 posto podrške, ali bi se ubrzo utopile u velikima, ili su marginalizirane. Lokalne sredine prepune su pobjednika koji su došli ''niotkuda''. Neki od njih našli su se i u Mostu.

Karikatura Predraga Koraksića Coraxa

Karikatura Predraga Koraksića Coraxa

Ono što Most razlikuje od sličnih primjera jest njihov momentum, činjenica da su uspon doživjeli u pravom trenutku, neposredno uoči izbora, što ih je i dovelo u poziciju da budu odlučujući faktor.

Ali, ne treba se zavaravati. Biračko tijelo takvih stranaka ili grupacija iznimno je nestabilno. Riječ je u pravilu o nezadovoljnicima kako postojećom vlašću tako i glavnom opozicijskom ponudom.

Magična riječ kojom je Most osvajao birače je ''reforma''. Reforma upravljanja državom, reforma lokalne samouprave, reforma pravosuđa, reforme u gospodarstvu, bankarstvu, poljoprivredi, javnom sektoru. Iako je riječ reforma jedna od najizlizanijih političkih parola iza koje se može kriti svašta i ništa, ona je ovaj put upalila. Smanjivanje jedinica lokalne uprave i samouprave, depolitizacija javne uprave i pravosuđa široko su prihvaćeni. Kada se pogledaju konkretni sadržaji njihovog ekonomskog programa, uočljive su kontradiktornosti i međusobno teško spojive mjere. Istodobno se zalažu za nastavak sveopće privatizacije, uključivši i zdravstvo, za fleksibilizaciju tržišta rada, ali i za državni intervencionizam u bankarskom sektoru i u poticajnim mjerama u gospodarstvu.

Sve u svemu, platforma Mosta je svjetonazorski umjereno konzervativna, a u konkretnim mjerama što ih za sada zastupaju bliži su centrističkoj poziciji.

Na Mostu je da odluči kako će se ponašati u formiranju Vlade. Njihov je koalicijski, ali ne treba zaboraviti – i ucjenjivački – potencijal veliki. Izborna parola Mosta – nema koalicije ni sa jednom vodećom grupacijom koja ne prihvaća naš program reformi – sada dolazi na ispit u područje realnog političkog života. A to praktički znači – ili ući u Vladu s HDZ-om ili s SDP-om, ili dati podršku jednoj od tih stranaka da formira manjinsku Vladu, a pritiskati ih iz Sabora da ostvare za Most važne programe, ili ostati u opoziciji, što bi dovelo do novih izbora.

Božo Petrov

Božo Petrov

Dva dana poslije izbora lider Mosta Božo Petrov ostao je pri navedenoj predizbornoj platformi, dok se drugi čovjek Drago Prgomet javno izjašnjava za ulazak u Vladu, ne isključujući ni sebe kao mogućeg premijera. Je li već na pomolu razmimoilaženje ili taktički dogovor za buduće pregovore, to za sada nije jasno.

Dvije vodeće stranke našle su se u čudu. Odjednom su im puna usta reformi za koje su imale - HDZ 17, a SDP 8 godina - da ih provedu, ali nisu. Nude Mostu koaliciju, pristaju na njihove zahtjeve. Pri tome je relativni izborni pobjednik HDZ u težoj situaciji. Dobili su oko 200.000 glasova više nego na prethodnim izborima, ali daleko ispod bučno najavljivanih brojki. U svoju su koaliciju prikupili sve s desnog spektra (osim Glavaševe male stranke) i nemaju više s kim u Saboru koalirati. U Mostu je više njihovih bivših članova koji su se ružno rastali sa strankom. Lider HDZ-a Tomislav Karamarko pokazao se nedoraslim.

Relativni gubitnik SDP dobio je 200.000 glasova manje nego na prošlim izborima, ali je zapravo dobro prošao. Vlada nije bila popularna, ali se u završnici mandata probudila iz mrtvih. Zoran Milanović bitno je popravio osobni rejting. Odmah nakon izbora SDP-ova koalicija dobila je javnu podršku 6 zastupnika i izgledno još nekoliko, te po tome trenutačno ima više potencijalnih ruku u Saboru od HDZ-a. Njihova pregovaračka pozicija je objektivno bolja.

Za Hrvatsku je nastupila nova, iznimno zanimljiva parlamentarna situacija. Priklanjanje Mosta svakoj od glavnih grupacija donijelo bi poboljšanja u politički život. Ako Vladu sastavi HDZ, a Most se u njoj ne rastoči, ta bi stranka morala napustiti svoju radikalnu retoriku i klijentelistički način obnašanja vlasti. Drago Prgomet, objektivno najjača figura u Mostu, razišao se s Tomislavom Karamarkom upravo zbog njegovog radikalizma i autoritarnosti. Ako Most ide s SDP-om, ova bi stranka konačno morala zagristi u bolne reforme i izaći iz činovničke učmalosti.

Ulazak Mosrta u Vladu bio bi vjerojatno dobitak za političke procese u Hrvatskoj, ali i velika opasnost za sam Most. Još nisu posve profilirani, a vlast kvari. Realna je opasnost od gubitka identiteta i razočaranja njihovih birača. S obzirom na svjetonazorsku bliskost, veća opasnost za Most leži u HDZ-eu. Ta stranka je do sada sve svoje koalicijske partnere ''pojela''.

Manjinska Vlada (s Mostom kao strankom koja izglasava Vladu ali ne ulazi u nju) bilo bi posve novo iskustvo u Hrvatskoj. Opstanak i normalno funkcioniranje takve Vlade zahtijeva veliku političku kulturu i tradiciju koja ovdje nedostaje. Dobra je strana što bi Vlada neprekidno bila pod nadzorom, morala bi djelovati transparentno i s osloncem na javnost, a ne samo na svoju nomenklaturu. Loša je strana nestabilnost, neminovna trgovina, sve do ucjene.

Postoji, naravno, i treća mogućnost – da se Most ne prikloni nikome i da Hrvatska uskoro kreće na nove izbore. Za sada se o njoj najmanje govori.

U Hrvatskoj novi je most podignut. Kolika će mu biti mostarina, vidjet će se uskoro.

  • 16x9 Image

    Ines Šaškor

    Rođena u Splitu 1948. Politologiju diplomirala u Zagrebu 1971. godine. Od početka, 1994. godine, pa sve do zatvaranja, 31.12. 2003. godine, bila urednica Zagrebačkog dopisništva RSE.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG