Dostupni linkovi

logo-print
Politička ponuda na predstojećim parlamentarnim izborima u Crnoj Gori po svemu sudeći biće znatno šarolikija, sa novim partijama.

Nakon one sa radnim nazivom „Pozitivna Crna Gora“, u osnivanju je još jedna politička stranka koja će prema medijskim najavama biti nazvana „Pravedna Crna Gora".

Koliko će to uzdrmati učmalu političku scenu i ko od njenih glavnih aktera ima najviše razloga za strah i kakva je reakcija političkih stranaka na formiranje novih partija?

Osim „Pozitivne Crne Gore" partije čiju su pokretači zvučna imena iz Nevladinog sektora, Darko Pajović, Azra Jasavić i Dritan Abazović, na pomolu je osnivаnje nove političke grupаcije, kojа će imаti nаziv „Prаvednа Crnа Gorа".

Kako je prenijela podgorička štampa, njeni osnivači su bivši koordinаtori predreferendumskog Blokа zа nezаvisnost Rade Bojović i Brаnko Lukovac. Toj političkoj strukturi navodno će pristupiti i Liberalna Partija Andrije Popovića kao i niz drugih političаrа i jаvnih ličnosti koje su uoči referendumа podržаli Blok zа nezаvisnost.

O čemu govori pojava novih partija u učmaloj političkoj ponudi Crne Gore koja je već dugo podijeljena po istim šavovima, pitali smo metodologa, analitičara Centra za Demokratiju i ljudska Prava Miloša Bešića.

"To zapravo govori o potrebi da se u politički život Crne Gore uvedu određene inovacije. Ja sam zaista negdje uvjeren da je javnost Crne Gore prilično zasićena. Očito je da postojeća politička ponuda ima deficit u pogledu same ponude i da na političkom tržištu nove partije, osjećajući tu atmosferu i javno mnjenje nalaze načina ili pokušavaju da zauzmu određene prostore unutar tog političkog tržišta i naravno osvoje određeni procenat glasova", ocjenjuje Bešić.

Koliko međutim obje partije računaju na slično biračko tijelo, prije svega tzv. suverenista razočarnih političkom, ekonomskom, socijаlnom i rаzvojnom perspektivom Crne Gore.

Prema riječima profesora Bešića “Pravedna Crna Gora” očekuje glasove autentičnih pobornika crnogorske nezavisnosti koji su gravitirali oko vladajućih DPS ili SDP, dok “Pozitivna Crna Gora”, koja se samoproklamovala kao građanska partija, ima širu ciljanu populaciju, pokušavajući da jednako privoli birače vlasti i opozicije.

Ako je to tako, onda ko od pojave novih partija ima najviše razloga za strah, odnosno čije biračko tijelo najprije može biti okrnjeno ili rasuto?

"Meni se čini da je u najvećem problemu zapravo SDP zato što, nema nikakve sumnje da se građanskim pristupom "Pozitivna Crna Gora" pledira da uzme jedan dio biračkog tijela SDP, a isto tako je SDP prepoznata kao najsuverenističkija partija, odnosno partija sa najvećim stepenom zalaganja za ono što je suverenitet Crne Gore, a to biračko tijelo može biti napadnuto i od strane "Pravedne Crne Gore". Mislim da je SDP tu u najvećoj opasnosti, ali nema sumnje ni da je i DPS tu u jednoj opasnoj zoni, s obzirom na dugogodišnju vladavinu DPS i prije svega trenutnog socijalno-ekonomskog stanja i ukupne političke situacije u Crnoj Gori koja nije dobra. Čini se da i Pokret za promjene može biti u problemu", kaže Bešić.

Profesora Bešića pitali smo i koliko su osnovane spekulacije kako iza novih partija zapravo stoji sama vlast kako bi preko njih vratila izubljene glasove svojih razočaranih birača. Teza da bi se nove partije nakon izbora udružile sa DPS za njega nije održiva.

"Budući da lično poznajem i gospodina Bojovića i gospodina Pajovića i držim da su ozbiljni ljudi koji se ako se ovim bave, bave na ozbiljan način i zato mislim da to uopšte nije moguće i kao teorijska mogućnost. Dakle, ne mogu da zamislim neku situaciju u kojoj bi oni pravili neki dil sa DPS. Moguće da u DPS postoje neke kalkulacije, ali da je riječ o nekom dogovoru između te dvije strukture i DPS, ja mislim da to nije istina", rekao je on.

Stranke se ne plaše konkurencije

Formiranje dvije nove stranke u Crnoj Gori nije zabrinula postojeće političke partije u Crnoj Gori. Gotovo sve stranke koje smo kontaktirali smatraju da je formiranje novih stranaka doprinos pluralizmu, podsticaj za već postojeće političke subjekte.

U DPS kažu da je konkurencija dobrodošla, jer je sadašnja politička alternativa atrofirala kaže visoki funkiconer DPS Miodrag Vuković, a takva situacija pravi problem i najjačoj partiji.
Miodrag Vuković

Miodrag Vuković


"Nedostatak alternative mi osjećamo kao vlastiti hendikep. Kada bi imali ozbiljniju alternativu vjerovatno bi i mnoge stvari, to moramo priznati radili brže, blagovremenije da ne kažem ozbiljnije. Drugo, bolje je formirati politički subjekt da se organizuje u okviru novih političkih subjekata nego da se na način kojem smo svjedočili 18. mart na štetu običnih ljudi i njihovih problema koje osjećaju danas u Crnoj Gori na način kako to osjećaju ljudi diljem Evrope. Ne, nemamo nikakvog straha, naprotiv. Drago nam je ako bi u novim partijama dobili pravu alternativu. Možda će se neko naljutiti, ali DPS trenutno nema alternativu i osjećamo se usamljeni na političkoj sceni kada je u pitanju ozbiljan politički projekat", izjavio je Vuković.

U Crnoj Gori postoje više motiva za formiranje novih političkih partija, a bez obzira kakav je motiv Socijalistička narodna partija gleda blagonaklono na osnivanje novih stranaka.

Prema riječima Velizara Kaluđerovića visokog funkiconera SNP-a, kada je konkurencija veća podsticaj i inspiracija za već postojeće političke partije da preispitaju kvalitet svoje političke partije i prilagode novim izazovima. Iz svega toga građani Crne Gore treba da budu na dobitku, kaže Kaluđerović.

"Mnogo ne zaziremo od tih stvari, pravo da vam kažem. Čini nam se ako su motivi onih koji će formirati nove političke partije da izađu sa zaista ozbiljnom političkom ponudom pred građane Crne Gore, da je to dobro za Crnu Goru, jer će politička ponuda biti bogatija i znači veću mogućnost da građani biraju", ocenjuje Kaluđerović.
  • 16x9 Image

    Dimitrije Jovićević

    Novinarstvom se bavi od 1995, kada je počeo rad na BK Televiziji u Beogradu. Na RTV Crne Gore, koja je u to vrijeme bila prepoznatljiva po otporu režimu Slobodana Miloševića, prelazi 1998. godine. Od 2000. radi za podgoričko dopisništvo RSE i od tada je povremni prezenter u praškom studiju.

  • 16x9 Image

    Srđan Janković

    Nakon rada u pisanim i elektronskim medijima u Srbiji, Beograd napušta 1999. nakon gašenja ovih medija zbog pritiska tadašnjeg režima i ubistva novinara Slavka Ćuruvije. Na RSE radi od novembra 1999. godine.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG