Dostupni linkovi

logo-print

Konferencija u Budvi: Zašto je u regiji malo žena u politici


Međunarodnaj konferencija „Cetinjski parlamentarni forum: žene, mir, bezbjednost – dvije godine kasnije“

Međunarodnaj konferencija „Cetinjski parlamentarni forum: žene, mir, bezbjednost – dvije godine kasnije“

Sve zemlje regiona imaju ozakonjene postotke od namanje 30 posto obaveznog učešća žena na izbornim listama, no još uvijek je ta brojka teško dostižna u stvarnosti - od Hrvatske, đe partije dobijaju 10 posto veće nadoknade za poslanice, do Srbije đe još nije bilo žene na čelnoj poziciji vojske ili policije.

O tome koliko se kvote o obaveznom učešću žena u politici ostvaruju u zemljama regiona, razgovarali smo sa učesnicima i učesnicama dvodnevne međunarodne konferencije "Cetinjski parlamentarni forum: žene, mir, bezbjednost - dvije godine kasnije" koja je počela u Budvi.

"Neki pomaci postoje, ali je to još uvek relativno slabo","Imamo sve fenomenalno napisano u nacionalnim strategijama. Međutim, istina je nešto drugačija, ono bar što pokazuje teren"- ocjene su učesnica regionalne konferencije promotera i promoterki ženskih ljudskih prava.

Najčešći odgovor na pitanje zašto je još uvijek malo žena na mjestima odlučivanja odgovor je isti u većini zemalja Jugoistočne Evrope, a svodi se na ono uobičajeno kako tu nije mjesto za žene.

Kada se govori o društvenom položaju žena, predsjednica Odbora za ravnopravnost polova u Hrvatskoj Nansi Tireli podsjeća da je u toj zemlji određena kvota od 40 posto žena na stranačkim listama. No, rok za njenu primjenu je 12 godina, odnosno naredna tri izborna ciklusa.

Ipak, u hrvatskom parlementu je određena 10 posto veća naknada parlamentarnim strankama za svaku njihovu poslanicu.

"Možda će to nekome izgledati smješno, ali na žalost dok se god nekoga novčano ne kazni zbog toga što nešto ne čini, ili ga se novčano nagradi zbog toga što nešto čini izgleda da je to još uvijek onaj naš mentalitet da nije dobro", kaže Tireli.

Nataša Mićić

Nataša Mićić

Poslanica Nataša Mićić podsjeća da je pred posljednje izbore u Srbiji donesen propis po kojem najmanje 30 posto žena treba da bude na poslaničkim listama. No, nije izglasan amandman kojim se te žene mogu zamijeniti takođe poslanicom, ukoliko iz nekog razloga ne pokrivaju datu poziciju.

"Tako da je taj procenat sada doveden u pitanje. Ja sam sigurna, mogla bih čak da se kladim da će taj procenat biti mnogo manji", kazala je Mićić.

Mićić dodaje i da je Srbija jedina zemlja u regionu koja nije imala ženu na visokoj poziciji u oblastima odbrane i policije.

"To naročito nije dobro budući da se i ova konferencija odnosi na primenu rezolucije 1325 – žene, mir, bezbednost. U sektoru bezbednosti se apsolutno ni jedna žena ne uspeva probiti dalje od neke administrativne funkcije. Što se tiče opreativnih funkcija to je veoma teško, a da vam ne govorim da se neko nalazi na čelu da bude ministarka odbrane ili policije. To je još uvek nezamislivo u Srbiji", napominje Mićić.

Kvote su vještačke tvorevine

Od 2001. godine Kosovo ima zakon o učešću najmanje 30 posto žena u parlamentu. Poptredsjednica vlade Edita Tahiri najavljuje da je slijedeći cilj kvota u vladi.
Edita Tahiri

Edita Tahiri


"Želimo da primijenimo kvote o obaveznom učešću žena u vladi i to je naš cilj", istakla je Tahiri.

I u Makedoniji postoji kvota o najmanje 30 posto na odborničkim i poslaničkim listama. No, dostignute brojke ne zadovoljavaju Merditu Saliju iz Sektora jednakih mogućnosti.

"Tako da mi sada u parlamentu imamo 34 žene od kojih su 7 Albanke. Na žalost žena iz drugih manjina nema kao zastupnica u parlamentu", kazala je ona.

Iako u Crnoj Gori postoje zakoni koji obavezuju na veće učešće žena u odlučivanju, od 17 ministara samo su dvije ministarke. U parlamentu ih je tek 13 posto, a na lokalnom nivou samo jedna gradonačelnica. Srazmjerno broju poslanika u opozicionom SNP je najviše žena. No, to je samo 3 poslanice od 16 pozicija u parlamentu.

"To u ovom trenutku nije taj standard 30 posto, ali se 30 posto žena nalazilo na listama", kaže Vasilije Lalošević.

Na pitanje zbog čega je tako mali procenat žena u politici - da li nijesu zainteresovane ili jednostavno nemaju prostora, Lalošević odgovara:

"Ima te nezainteresovanosti, pod znacima navoda prije svega zbog predrasuda koje tretiraju ženu kao isključivo majku, sestru, suprugu, brine brigu o porodici, a politika je muški posao. Na sreću u posljednje vrijeme to nije slučaj. Mi imamo i predsjednicu Izvršnog odbora, dosta aktivnih poslanica i odbornica. One dokazuju da se može biti dobra majka, supruga, ali i postizati dobri rezultate u politici".

A svoj stav o budućnosti kvote za žene iznosi potpredsjednica Vlade Kosova Edita Tahiri:

"Kvote su vještačke tvorevine i ponekada donose relativan kvalitet. Mislim da će na dugi rok kvote biti uklonjene onda kada društvo da šansu za oba roda. Dakle, kvote služe samo za demokratske promjene u političkoj filosofiji našeg društva".
  • 16x9 Image

    Jasna Vukićević

    Dopisnica RSE od 1999. godine. Sarađivala sa više crnogorskih i regionalnih medija. Po obrazovanju profesorica engleskog jezika i književnosti.

XS
SM
MD
LG