Dostupni linkovi

logo-print
Koliko je korumpirana Evropa? U najkraćem - mnogo! Tamo gdje nikako ili slabo funkcioniše država i njene institucije, gdje vrijednosti poput poput poštenog rada i pravične naknade za to nestaju svakog dana, mjesto uzima korupcija, prisutna u gotovo svakom segmentu života - od odlaska liječniku, davanja policajcu "nešto na kafu", do samog vrha države i basnoslovnih svota. Neko je izračunao da korupcija Evropljane direktno košta 160 milijardi eura godišnje!

Na koga se osloniti? Teško pitanje, jer i globalni borci protiv korupcije, Transparency International, zaključuju: političke partije, javna uprava i privatni sektor najslabiji su u toj borbi i posljednji na koje treba računati kada je riječ o borbi protiv korupcije.

Provodeći istraživanje u 25 evropskih država, Transparency je došao do stava - Evropljani imaju utisak da se korupcija, opšte uzevši, povećava u posljednje vrijeme. Čak 74 posto upitanih je reklo da je korupcija problem broj jedan u njhovoj zemlji. Naravno, s obzirom na velike razlike u društvima, rezultatima borbe protiv krize i svih njenih posljedica, razlike među upitanima su takođe velike. Dok gotovo svi Grci tvrde da nema većeg problema od korupcije, tako misli tek dvadesetak posto Danaca. Najveći je porast korupcije, prema anketi, u Grčkoj, Češkoj, Portugalu, Rumuniji,Slovačkoj, Španiji i Sloveniji. I opet najbolji rezultat bilježi evropski sjever - Danska, Norveška i Švedska, gdje je uticaj korupcije na svakodnevni život minimalan, što će reći, gdje su mehanizmi, od vladinih do nevladinih, jaki i efikasni.

Kada je riječ o novopridošlim evropskim članicama, tu opet, nema iznenađenja. Bugarska i Rumunija su na čelu neslavne korupcijske liste pridošlica. Iako su pod budnim okom Brisela usvojeni neophodni zakoni za borbu protiv ovog zla, još uvijek nema efekta jer nema ni promjena u etičkim normama, ponašanju, konkretnim akcijama. Zvuči poznato: korupciju je teško iskorijeniti kada se društvo s tim pomiri, ili još bolje - nađe za nju opravdanje u nacionalnoj osobenosti, folkoru, čak i šarmu pod kojim se uvijek prisutna korupcija krije.

U Portugalu je, od svih ikada vođenih procesa za korupciju, tek zanemarljivih pet posto završilo sankcijama, ali ipak, najozbiljnije je u Grčkoj - i pored opšteg uvjerenja da se zemlja guši u korupciji svih vrsta i nivoa, tek je dva posto državnih službenika ikada bilo predmetom neke od antikorupcijskih istraga. Pogađate, riječ je o onima sa nižih nivoa, dok nedodirljivi i dalje slobodno plivaju korupcijskim morem.

Što se tiče našeg zapadnobalkanskog društva, borba protiv korupcije je ključni uslov za sve zemlje koje žele da pristupe Evropskoj uniji. Nekada ministar pravde u Rumuniji, sada poslanik u Evropskom parlamentu, Monica Macovei sprovela je ključne mjere koje su omogućile njenoj zemlji da 2007. uđe u EU. Na prvo mjesto ona stavlja finansiranje političkih partija:

„Zakon o finansiranju stranaka i izbornih kampanja vrlo je važan. Važno je da su sve donacije partijama javne i kontrolisane, efikasno i odmah poslije izbora, kao i da se uvedu sankcije. Insistiram na tome jer vidimo vezu između korupcije i finansiranje političkih partija. 'Ja sam kompanija ili osoba koja će finansirati vašu partiju, a kada uđete u vladu, daćete mi ugovor sa cijenom tri, četri puta višom od tržišne. Ja vam opet doturim nešto novca'... i tako to ide. Ili, dam vam dosta novca za vašu kampanju i za to želim biti ministar, voditi neku agenciju, imati dosta novca u rukama. Ova veza se mora zaustaviti. Druga veoma važna mjera je korupcija u sudskom sistemu – boriti se protiv nje, to je po mome mišljenju, glavi cilj koji treba postići za sve zemlje Istočne Evrope i Zapadnog Balkana. Ako nemamo čist sudski sistem, ništa neće ni biti pročišćeno. Jer, na kraju, svi slučajevi korupcije i narušavanja zakona idu sudskom sistemu koji bi ih trebao sakcionisati."

A Svjetska banka je u Briselu upravo objavila regionalni izvještaj o Zapadnom Balkanu kojem ove godine predviđa tek jedan posto ekonomskog rasta, uz dramatičan i jednako zabrinjavajući rast javnih dugovanja. Jeste da je riječ o odjecima opšte krize, ali i o posljedicama loših ili nedovoljnih mjera vlasti u državama Zapadnog Balkana. Pitaćete se: u kakvoj je to vezi sa korupcijom? Tijesnoj, jer, kažu u Svjetskoj banci, političke reforme su neodvojive od ekonomskih mjera: popravite sudstvo, snažnije se borite protiv korupcije i imaćete situaciju koja će privući investicije.
Zvuči jednostavno, zar ne?
  • 16x9 Image

    Elvir Bucalo

    Novinar s diplomom Akademije likovnih umjetnosti i tri decenije iskustva, nakon rada na sarajevskoj 202-ci i Yutelu prijete i na nezavisnom radiju ISV za vrijeme rata, od 1997. izvještava iz Brisela za brojne bh. i međunarodne medija.

XS
SM
MD
LG