Dostupni linkovi

logo-print

Crna Gora: Ekološka država samo na papiru


Rijeka Lim u Crnoj Gori

Rijeka Lim u Crnoj Gori

Iako država sa mnoštvom ekoloških problema, Crna Gora je do sada uspjela da, bar privremeno zaustavi projekte čija bi realizacija nanijela nepopravljivu štetu njenoj životnoj sredini. Prva pobjeda "zelene svijesti" je bila odbrana rijeke Tare, odnosno, obustava projekta hidroelektrane Buk Bijela, a do sada nije ugrožena ni rijeka Morača. Porazno je, međutim, što se pokazalo da sva Vladina dosadašnja nastojanja da hidropotencijal iskoristi za proizvodnju električne energije, nijesu bila u skladu sa razvojem zasnovanim na proklamovanom konceptu ekološke države.

"Crna Gora nema jasan pravac razvoja koji je nekada možda i bio postavljen proklamovanjem ekološke države i veoma značajnim dokumentom "Pravci razvoja ekološke države Crne Gore" koji danas apsolutno niko i ne pominje", rekla je predstavnica ekološke organizacije Green Home, Nataša Kovačević koja je, odgovarajući na pitanje - da li interesovanje Green Homea za stratešku procjenu uticaja na životnu sredinu sa aspekta planiranja hidroenergetskih objekata predstavlja iskaz nezadovoljstva Vladinim pristupom ovoj materiji - rekla da "civilni sektor nije bio zadovoljan kako se radilo na planiranju hidro-energetskih objekata".

"Još uvijek nije jasno da li želimo da budemo država koja je izvoznik energije ili država koja će da se više bavi pravcima razvoja kao što su održivi, odgovorni turizam i organska poljoprivreda, ili nešto drugo ili nešto treće, odnosno ono što će zaista da podržava Crnu Goru kao ekološku državu. Vidimo da neke od stvari za koje mi smatramo da bi za jednu ekološku državu trebalo da budu prioritetno urađene. To su po nama – saniranje gubitaka koje mi imamo na energetskoj mreži, ili recimo energetska efikasnost kao alternativni izvor energije. Ako vi uzmete naša strateška dokumenta vi ne vidite te vrste pravca. Onda bi možda bilo poštenije reći mi želimo da u nekom drugom smislu razvijamo naše pravce i onda prosto da se mi kao NVO sektor i građani da se drugačije trasiramo i fokusiramo"

Iako je strateška procjena uticaja na životnu sredinu, prije svega državna stvar, o kojoj bi najviše trebalo da vodi računa Vlada, ekološka nevladina organizacija Green Home je uočila prostor da upravo na Vladinu adresu uputi niz preporuka čiji je cilj vršenje uticaja na planere i obrađivače izvještaja o strateškoj procjeni uticaja. Dokument sadrži konkretne sugestije među kojima su: omogućavanje punog, a ne samo formalnog učešća javnosti, usavršavanje pristupa i tehnika procjene, odnosno, primjena šireg spektra tehnika procjene, razmatranje alternativnih rješenja, dostupnost jasnih informacija o koristima i štetama konkretnog projekta.

Na pitanje - da li je zadovoljan Vladinim pristupom procjeni uticaja na životnu sredinu, odgovara i predstavnik Univerziteta CG, Danilo Mrdak.

"U suštini ja nijesam nezadovoljan vladinim djelovanjem jer je ona donijela pravne akte . Zadovoljan sam zakonskim aktima, a nijesam zadovoljan na koji način neki djelovi, neki organi unutar vlade primjenjuju ove zakonske akte, a koji nijesu direktno vezani za sektor zaštite životne sredine", kazao je Mrdak.

Problemi sa BiH i Srbijom

Mrdak nije želio da bude konkretniji, što za predstavnicu jedne državne institucije nije bio problem. Direktorka Agencije za zaštitu životne sredine, Daliborka Pejović kaže da je, sa aspekta procjene uticaja, potrebno unaprijediti alate koji treba da obezbijede donošenje kvalitetnih odluka.

"Strateška studija uticaja na životnu sredinu kao model predviđanja šta će se desiti u prostoru i koje će to efekte imati na građane, zdravlje ljudi i životnu sredinu. Obavezno mor ada podrazumijeva jednu vrstu dinamičke istraživačke aktivnosti . Narvno, ne mogu da kažem da nije bilo tih aktivnosti i do sada ali svakako ne u dovoljnom obimu i sadržaju da bi pružilo jako puno dobrih elemenata i osnova za donošenje dobrih i kvalitetnih odluka", kazala je Pejovićeva.

Uticaj hidroenergetskih objekata, u Crnoj Gori je aktuelizovan zbog dva projekta za koje je domaća javnost saznala tek nedavno, a koji se planiraju u susjedstvu. Prvo je objavljeno da Republika Srpska želi da svega osam kilometara od crnogorske granice gradi elektranu bez ikakvog obaviještenja. Nakon toga je i iz Srbije stigla najava o izgradnji hidrocentrale na Limu kod Brodareva koja je, takodje, izazvala oštru reakciju nevladinih organizacija iz Srbije i Crne Gore.

"Prvo treba utvrditi da li su Bosna i Hercegovina i Srbija potpisnice Espoo konvencije", kaže Daliborka Pejović odgovarajući na pitanje u vezi mehanizama zaštite od projekata koji utiču na životnu sredinu u Crnoj Gori.

Medjutim, ukoliko se utvrdi da dvije države nijesu potpisnice Espoo-a, Crnoj Gori bi preostalo da trpi samovolju susjeda, ističe Pejović

"Otprilike tako ispada. U toj situaciji mi ne možemo koristiti međunarodno pravne instrumente pritiska koji mogu da nas dovedu u bilo kakvu situaciju pregovaračkog mehanizma da možemo koristiti sve državne, odnosno diplomatske mogućnosti i već uspostavljene odnose da to spriječimo. U suštini, mi ne sprječavamo nečiji razvoj, mi se samo dogovoramo o tome da li ćemo imati posljedice infrastrukturnih objekata koji se negdje grade na građane i teritoriju Crne Gore. To je nešto što možemo ispuniti i bez međunarodno prihvatljivih obaveza i treba ići na tu strategiju, odnosno na taj način komunikacije sa njima da ne bi smo građane Crne Gore sjutra doveli u poziciju da budu kolateralna šteta razvoj anekih drugih država iz regiona, što čini mi se, bar kada je u pitanju region Balkana, mora biti nešto na što se moramo navikavati", zaključila je naša sagovornica.
  • 16x9 Image

    Esad Krcić

    Zahvaljujući ranom angažmanu u Radio Beogradu ostaje trajno vezan za radio, kao medij. Član crnogorskog dopisništva RSE je od 2001. Pisao je za CG Ekonomist, a realizovao je i niz radijskih i TV projekata.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG