Dostupni linkovi

logo-print
Na 13. februar obilježava se Svjetski dan radija, dan koji je proglasila Opća skupština UNESCO-a na 36. sjednici, a na prijedlog Španske radijske akademije. Datum 13. februar odabran je u znak sjećanja na 1946. kada je osnovan Radio Ujedinjenih naroda.

“Radio u dobu novih medija”, tema je ovogodišnje poruke generalne direktorice UNESCO-a Irine Bokove.

„U ovom dobu novih medija radio ostaje medij koji može prenijeti svaku poruku na bilo koje mjestu, u bilo koje vrijeme. Istovremeno je platforma za globalno sporazumijevanje i forum za lokalne probleme. Osigurava glas onima bez glasa, siromašnima, manjinama, ženama. Pomaže obrazovanju nepismenih i spašava živote prilikom prirodnih katastrofa“, kaže Bokova.

Pojavom novih medija, interneta najprije, radio ne gubi svoju ulogu i funkciju smatra profesorica sa sarajevskog Fakulteta političkih nauka Lejla Turčilo.

„Ono što građanima treba od radija, ali i od ovih drugih klasičnih medija, jeste interpretacija društvene stvarnosti, a ne samo kratke informacije, jer te kratke informacije građani zapravo danas nalaze na internetu“, ističe Turčilo.

Adnan Bašić, zastupnik u državnom parlamentu, slijep je - i samo mu radio pruža mogućnost da živi stvarnost koju ne vidi:

„Ja slušam da bih vidio. Kroz radioemisije ja upoznajem svijet koji ne mogu da vidim i nikada neću moći da vidim. Bliži sam ljudima, na neki način se stavljam u isti položaj - ne vidimo se, a savršeno se dobro razumijemo i čujemo se. Radio me vodi i kroz život i kroz nadanje za neko novo, ljepše sutra“, kaže on.

Koliko je radio popularan govori naša anketa, snimljena u više bh. gradova:



Lijep govor, živa riječ

Čitav radni vijek Jadranka Murdenović posvetila je upravo radiju. Na Radiju Republike Srpske dočekala je i penziju.

„Možete da poručite nešto pozitivno, pogotovo u ovom današnjem vremenu kada je potrebna živa riječ, koja se može zaista na radiju čuti, u mediju koji je uvijek njegovao lijep govor, pozitivan odnos prema slušaocima.“

„Dobro veče onoj tihoj većini Sarajeva koji slušaju studentski, raščupani radio i na radiju počešljani, a ponekad i raščupani čika Bogi“ - ovim riječima svakodnevno u poslijepodnevnim satima Bogdan Miličević, urednik i voditelj na Studentskom radiju eFM, počne emisiju.

„Radio je ono kad se ugasi svjetlo u studiju. Onda ja tamo preko puta imam nekoga – samo ja i neko. Nema politike, nema ono ja sad miting držim, nego nas dvoje sjedimo i pričamo. Nema one bučne razdraganosti ’idimidođimi’, nema montaže, nema šminke, nema televizije u krajnoj liniji“, kaže Milićević.

Tokom rata u BiH radio je bio najpouzdanije sredstvo informisanja i komuniciranja. Radijski šou Nadrealista ostaće zapamćen kao jedini te vrste tokom ratnih godina. Služio je za bježanje od surove stvarnosti u svijet humora i zabave.

Jedan od članova tima Nadrealista, Elvis J Kurtović kaže kako taj period nikada neće zaboraviti:

„Te emisije koje smo mi imali su bile veoma slušane, za razliku od danas kada imate hiljade i hiljade radiostanica. Tad je to bilo jedino što se moglo čuti, tako da su mi to drage uspomene.“

Profesorica Lejla Turčilo kaže kako se radio samo prilagodio modernom načinu pronalaženja i prijenosa informacija.

„Radio se prilično sretno prilagođava on-line medijima kroz različite načine emitovanja radijskih sadržaja na on-line medijima, ali mislim da ono na čemu radio u budućnosti počiva jeste zapravo profesionalno radijsko novinarstvo, a ne samo muzika i marketing“, kaže ona.

Svjetski dan radija također je prilika, koju smo iskoristili da pitamo bh. građane slušaju li Radio Slobodnu Evropu i šta misle o programima koje mi pravimo:

  • 16x9 Image

    Selma Boračić-Mršo

    Nakon sticanja prvih iskustava na u Balkanskim istraživačkim mrežama (BIRN) i BHT-u, od 2007. radi kao novinar-reporter za radijski program i TV magazin Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG