Dostupni linkovi

logo-print
Željeznice u BiH, obje entitetske kompanije, već godinama posluju sa višemilionskim gubicima. Loša infrastruktura, pruge po kojima se ne može voziti brže od 30 do 40 kilometara na sat, ostavile su BiH bez skoro ijedne međunarodne linije. S druge strane, revizorski i izvještaji o poslovanju bosanskohercegovačkih željezničkih kompanija ukazuju da se celi sistem oteo kontroli. Milioni maraka se gube, dugovi se gomilaju i sve to na račun poreskih obveznika, od kojih mnogi čak i ne koriste spore, prljave i neudobne vozove.

Željeznički saobraćaj u BiH je u kolapsu. Još jedan od bosanskohercegovačkih apsurda je da se vozovima jedne kompanije, na primjer Željeznica FBiH, može se putovati do Doboja, a potom se nastavlja Željeznicama Republike Srpske.

Zbog takve komplikovane uređenosti nije rijedak slučaj da se putnici, naročito stranci, izgube i ne dođu do planirane destinacije. U jednom od vozova iz Budimpešte do Sarajeva putovali su Constantin iz Grčke i Veronika iz Španjolske. Njihovo turističko putovanje u Bosnu i Hercegovinu pretvorilo se noćnu moru, kažu Veronika i Constantin:

Imali smo mnogo problema. Nitko na željezničkoj stanici nije se htio pobrinuti za nas. Nismo znali što se događa. Morali smo izaći iz vlaka. Poslije toga sve je bilo katastrofa.“

„Ovo je bilo jako zamorno putovanje za mene. U Sarajevu sam stigao kasno noćas. Na kraju sam ostao i bez rezervacije u hotelu“.


Rasparčanost svega na dva odnosno tri dijela u BiH dodatno otežava razvoj željezničkog saobraćaja. Entitetske kompanije već godinama posluju sa gubicima i jedva sastavljaju kraj s krajem. Željeznice u BiH uveliko zaostaju za susjedima, a od standarda Evropske unije su jako daleko. Loša infrastruktura, pruge po kojima se ne može voziti brže od 30 do 40 kilometara po satu, ostavile su BiH bez skoro ijedne međunarodne linije.

„Bolje su željeznice BiH bile i sedamdesete godine i osamdesete i devedesete, nego što su sada. Mi smo apsolutno na začelju. Sa nama je jedino usporediva željeznica Albanije, koja je ipak nešto malo bolja od nas. Sada se slobodno može reći da smo na samom dnu, da ne možemo niže, pogotovo kada je u pitanju prevoz putnika", ocjenjuje direktor IPSA Instituta, profesor doktor Ešref Gačanin.

Sa ocjenom profesora Gačanina slaže se i ministar saobraćaja i komunikacija BiH, Damir Hadžić:

„BiH je mala zemlja, sa veoma malim brojem kilometara željezničke pruge, slabom razgranatošću mreže, što generalno čini lošu povezanost svih dijelova BiH. Željeznice u BiH, 21 godinu nakon razaranja u periodu od 1992. do 1995. godine još nisu dostigle onaj nivo razvijenosti iz perioda osamdesetih godina prošlog stoljeća", kaže Hadžić.

Još jedan od dokaza nerezonskog rada bosansko-hercegovačkih institucija i kompanija, odnosi se na poslovne poduhvate Željeznica Federacije BIH. Oni su recimo, kupili osam talgo vozova i jedan voz od „Končara“. Niko nije razmišljao o tome da talgo vozovi razvijaju brzinu i do 120 kilometara na sat, a po bosansko-hercegovačkim prugama može se voziti maksimalno 80 kilometara na sat.

Novi direktor Željeznica FBiH, Nijaz Puzić, kaže kako BiH nema pruge za takve vozove:

„Mi imamo 608 kilometara pruge, a od toga smo 130 kilometara remontovali i imali generalnu opravku. Ostalo nismo. One su dovedene do mogućnosti da se može voziti do 100 kilometara na sat, a ostale pruge su u vrlo lošem stanju. Na nekim prugama treba svakih 25 godina izvršiti generalni remont, a ima pruga na kojima ni 60 godina nije izvršen remont, samo tekuća opravka", navodi Puzić.

Revizorski i izvještaji o poslovanju bosanskohercegovačkih željezničkih kompanija ukazuju da se cijeli sistem oteo kontroli. Milioni maraka se gube, dugovi se gomilaju i sve to na račun poreskih obveznika, od kojih mnogi čak i ne koriste spore, prljave i neudobne vozove. U proteklih šest godina ŽFBiH su zabilježile gubitak od 175 miliona, a ŽRS od 34 miliona eura. Možda je najbolje poređenje bosanskohercegovačkog željezničkog saobraćaja sa evropskim dao direktor Željeznica Republike Srpske, Nenad Kecman:

„Kada kažemo željeznica i kada pomislimo na željeznički prevoz, obično pomislimo na nešto staro, zastarjelo, prljavo, a u Evropi je uglavnom asocijacija na nešto moderno, brzo, pouzdano i tehnološki visoko razvijeno. Kažem da zajedničko sa Evropom imamo samo ono – naj - najgore, i najbolje", navodi Kecman.

Ipak, Kecman tvrdi kako je u kompaniji kojom rukovodi došlo do blagog poboljšanja u protekle dvije godine:

„Mi u zadnje dvije godine imamo jedan vidan oporavak u segmentu obima prevoza i povećanja prihoda. Sa druge strane, napravili smo značajna ulaganja i pomake u oblasti održavanja infrastrukture, u oblasti voznih sredstava i u oblasti održavanja oblasnih sredstava", kaže Kecman.

Zbog svega navedenog, početkom 2012. godine ukinuto je svih pet vozova koji iz BiH idu prema Evropi, a koji prolaze kroz Republiku Hrvatsku. Razlog - BiH nema novca da plati cijene trasa, koje se po cjenovniku kreću od 10 do 15 eura po voznom kilometru. Stoga, ako bosanskohercegovački političari uistinu žele u zajednicu evropskih zemalja, kao što pričaju, morat će odgovornije raditi. Mogu početi sa željezničkim saobraćajem.
  • 16x9 Image

    Selma Boračić-Mršo

    Nakon sticanja prvih iskustava na u Balkanskim istraživačkim mrežama (BIRN) i BHT-u, od 2007. radi kao novinar-reporter za radijski program i TV magazin Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG