Dostupni linkovi

logo-print

Kojičić: Istopolne zajednice u Crnoj Gori za pet godina


Jovan Kojičić, savjetnik crnogorskog premijera za ljudska prava

Jovan Kojičić, savjetnik crnogorskog premijera za ljudska prava

U Intervjuu RSE, ove subote, savjetnik crnogorskog premijera za ljudska prava, Jovan Kojičić, govori o tome kako se Crna Gora priprema za usaglašavanje modela, po kome bi, u skorijoj budućnosti, istospolnim partnerima omogućili da ozakone svoju vezu.

Kojičić odgovara i na pitanje da li u Parlamentu postoji većina za to da jednog dana Zakon o isto-spolnom partnerstvu dobije podršku i tako se Crna Gora približi Hrvatskoj i drugim članicama EU, koje su riješile to pitanje.

RSE: Nakon stupanja na snagu Zakona o životnom partnerstvu u Hrvatskoj, u toj zemlji će veze uskoro ozakoniti prvi istospolni partneri. Crna Gora se obavezala da do 2018. omogući istospolne životne zajednice. Koliko je Crna Gora blizu, ili još daleko, od jednog takvog zakona?

Kojičić: Mi smo takođe zagazili u taj proces. Taj proces i tok izrade samog Zakona će u tom dijelu trajati upravo u tim okvirima kako smo i predvidjeli Vladinom strategijom za unapređenje položaja LGBT osoba u Crnoj Gori, 2013. – 2018. godina. Zajedno sa Evropskom komisijom i međunarodnim ekspertima, uključujući i lokalnu LBGT zajednicu, krenuli smo u taj proces. Mi smo se odlučili da krenemo sa učenjem o različitim modelima registrovanog partnerstva, ali i sa procesima koji su se odvijali u tim zemljama. Napravili smo paralelu u tom dijelu sa Hrvatskom, holandskim modelom, njemačkim i francuskim. Tu su nam se priključili vrlo ugledni međunarodni eksperti i pomagala nam je delegacija Evropske komisije u Crnoj Gori, ali i naše kolege i partneri iz SAD-a i Kanade.

Mi smo daleko brži u tom procesu, nego što su to bile pomenute zemlje. U Holandiji je trebalo 11 godina da se jedan takav zakon desi, u Austriji oko sedam godina, u Hrvatskoj je to trajalo od onog zakona iz 2003. godine, da bi se to sada pretvorilo u Zakon o registrovanom partnerstvu, što je 11 godina. Crna Gora je postavila jedan takav cilj za pet godina.

Vjerujem da smo mi na dobrom putu i već smo krenuli u taj proces samoučenja. To ne znači samo raditi na učenju u odnosu na različite modele rješenja, već i pripremati zajednicu i stanovništvo da tako nešto prihvati. To će biti jedan paralelan proces, zajedno sa svim drugim mehanizmima, koje Vlada koristi u odnosu na izgradnju tolerancije. Ono što svakako neće biti predmet diskusije u odnosu na zakonodavstvo, i to je vrlo jasno izraženo u Vladinoj strategiji o unapređenju LGBT osoba, jeste da, ono što je obavezujuće, Međunarodno pravo neće biti predmet diskusije, već će jednostavno biti pretočeno i ugrađeno.

RSE: Da li nam u ovoj fazi učenja možete reći kojem modelu je Crna Gora najbliža?

Kojičić: To će na kraju sasvim sigurno biti kombinacija različitih modela. Čitao sam hrvatski zakon i lično sam u tom dijelu impresioniran rješenjima. U austrijskom zakonu, na primjer, kada je donesen, bilo je 110 diskriminatorskih odredbi, na koje su se žalili stručnjaci i LGBT zajednica. Onda su oni radili na tome i danas ih je svega 40. Uvijek težite onome što je karakteristično za svaki takav proces, a to je puna ravnopravnost između LGBT osoba u odnosu na heteroseksualne parove.

Čini mi se da Crna Gora ide stopama kojim je išla Hrvatska, ali će to ići nešto brže kod nas. Možda je sada rano reći jer je na primjer holandski model registrovanog partnerstva omogućavao pristup registraciji i hetero-seksualnih i homoseksualnih parova. Njemačko registrovano partnerstvo takvo nešto ne dozvoljava. Tako da nije ni na Vladi, nego na jednoj opštoj diskusiji jer samo tako se najbolja rješenja mogu donijeti. Možda takav jedan oblik o registraciji za heteroseksualne parove može da donese dobrobit i njima. To zavisi od jedne opšte diskusije. Zbog toga bi nam svaka konstruktivna sugestija i uključivanje što šire javnosti, sa nekim kvalifikovanim pristupom, doprinijelo da gradimo jedno tolerantnije društvo.

RSE: U Srbiji već godinu traje pauza u razgovorima između predstavnika civilnog sektora i nadležnih u pravnoj regulativi, koja bi definisala istospolne zajednice. U Crnoj Gori je prije nekoliko godina Skupštini dostavljena inicijativa da se usvoji Zakon o istospolnim zajednicama, ali se sa tim stalo. Da li je izvjesno da će na slične probleme, kao u Srbiji, naići i inicijativa u Crnoj Gori? Koje bi to zapravo još realne prepreke mogle da uspore taj proces?

Kojičić: Ne mislim da će se to dogoditi u Crnoj Gori iz prostog razloga što su sve inicijative išle kao zahtjevi ugrađeni u vladinu strategiju da se to uradi na najbolji način. Najbolje je pripremiti zajednicu i cjelokupno društvo za takvo nešto. Ono što je sasvim sigurno jeste da se apsolutno odgovori, i međunarodnim standardima, ali i našim zakonskim rešenjima, da težimo izjednačavanju istospolnih zajednica, što danas sasvim sigurno to nije slučaj.

RSE: Jednog dana će ta inicijativa i taj model doći u Skupštinu. Koliko su akteri, na crnogorskoj političkoj sceni, spremni na usvajanje jednog Zakona kojim bi istospolni partneri mogli da ozakone svoju vezu?

Kojičić: Vjerujem da će raspoloženje postojati, ali u ovom trenutku nemam nikakav pokazatelj koji bi rekao ni da ni ne. Želim da vjerujem, ali mislim da u tom dijelu treba raditi i da je to sastavni dio ovog procesa. Upravo argumentima, činjenicama i kvalitetom čitavog procesa, kako se Vlada opredijelila da to radi, zaista se čini da ćemo mi prezentovati vrlo jasne argumente.

Pripremamo publikovanje jedne knjige na tu temu, upravo sa ljudima i eksperitma, tako da će čitav taj put i proces, koji Vlada sprovodi i prilazi ovoj materiji, biti dostupan na ovaj način, da se najšira javnost upozna sa materijom. Kada prezentujete argumente, naročito u odnosu na međunarodno obavezujuće pravo, mi jesmo u obavezi da taj aspekt uskladimo. Sa druge strane na to nas obavezuje sam evropski put Crne Gore. Ako želimo da budemo dio EU, onda nas to svakako obavezuje i taj dio moramo uskladiti. Čitav taj proces izrade, kompletan taj proces, u najljepšem značenju te riječi, je povezan sa evropskim integracijama. Treba raditi na edukaciji i političkoj participaciji, ali za sada vjerujem, što se tiče vladajuće koalicije, da takvo raspoloženje postoji.

RSE: Kada govorimo o usvajanju Zakona o istopolnim zajednicama, do prije pet godina o tome se nije ni razmišljalo i ta tema se uopšte nije potezala. Danas imamo priču na tu temu. Koliko su rasprava i konkretna djela zaista iskrene želje države da unaprijedi položaj LGBT zajednice u Crnoj Gori na ovaj način, a koliko su moranje, zbog onoga što pred vlast u Crnoj Gori postavlja Brisel, kao jedan od uslova evro-integracija?

Kojičić: Mi, kao Vlada, smo potvrdili u našem strateškom dokumentu da je naš sam vrh političke agende ova tema. Radimo na tome snažnim dugogodišnjem zalaganjem i upornošću od strane civilnog sektora i nevladinih organizacija. Do neke tačke je tome doprinijelo stvaranje pritiska, pa i u pogledu ovih stvari o kojima govorite, kao što je evropska integracija. Međutim, od onog momenta kad su se te stvari promijenile, od mog dolaska u Crnu Goru, u smislu funkcije koju danas obavljam, postoji politička volja i taj proces je vrlo jasno vidljiv u zadnje tri-četiri godine.

Ne da vjerujem, nego postoji snažna argumentacija da je danas Vlada Crne Gore jedna od naprednijih i najprogresivnijih Vlada, u smislu mjera i kreiranja politike. Mi smo razvili razne programe, kao što je program za sudije, zajedno sa drugim međunarodnim partnerima, britanskom vladom, holandskom vladom, uz podršku njemačke vlade. Razvili smo program policijske obuke, vrlo originalan program, koji ćete naći možda u Berlinu, ali nećete naći u drugim dijelovima Evrope, osim u Amsterdamu, sa kojim vrlo tjesno sarađujemo, kao što sarađujemo i sa policijom iz Los Anđelesa i Toronta. Razvili smo čitavu jednu lepezu programa, sa kojima zaista možemo predstavljati model drugim zemljama, uključujući i sam strateški pristup kreiranja ovoj politici, gdje imamo kao partnere vodeće univerzitetske centre u tom dijelu.

Sasvim sigurno je da politička volja postoji, ali ono što je možda još izraženije u Crnoj Gori je to da postoji jedna uspješna priča, kada je u pitanju LGBT tematika. Uspjeli smo da postignemo da jedna globalna priča stanuje u Crnoj Gori, na jednak način na koji stanuje danas u Los Anđelesu ili u Torontu.

  • 16x9 Image

    Predrag Tomović

    Nesuđeni pravnik završio je u novinarstvu. Prošao "školu" radija Free Montenegro, Antene M. Imao i kratak izlet na TV IN, ali se nakon toga vratio staroj ljubavi - radiju.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG