Dostupni linkovi

logo-print

Kodeks ponašanja: Uvođenje reda u Parlament BiH


Parlamentarna skupština BIH

Parlamentarna skupština BIH

Kodeks ponašanja poslanika i delegata, koji je ovih dana usvojen u Predstavničkom domu Skupštine BiH, predviđa opomene inovčane kazne za neprimjerene istupe, od vrlo ozbiljnih kao što je nepoštivanja Ustava, vrijeđanje kolega ili izostajanje sa sjednica, do gotovo nezamislivih narušavanja toka zasjedanja - uz telefoniranje, korišetnje laptopa, hranu i piće.

Neprimjereno ponašanje tokom skupštinskih zasjedanja nije novost u bh. političkoj praksi. Pojedinci dolaze u farmerkama, izlaze i ulaze za vrijeme izlaganja drugih poslanika, dobacuju, ali i vrijeđaju svoje kolege. Omakne im se da odspavaju, dok je čitanje novina, knjiga, upotreba mobitela i laptopa sastavni dio skupštinskog imidža.

Predsjedavajuća Predstavničkog doma Parlamenta BiH, Borjana Krišto, navodi:

"Imamo nediscipline, naprimjer neredovni dolasci na sjednice, kašnjenje na zasjedanje, izlaske, šetnje dok drugi govore, hodanje po sali, a imamo i poslanike koji nekada tumače poslovnik o radu onako kako njima odgovara.”

Stoga je kodeks ponašanja neophopdan, smatra poslanik Borislav Bojić:

“Nije primjereno odjevanje nekih naših kolega, a često izostaje određen nivo u komunikaciji među poslanicima. Moramo graditi visok nivo komuniciranja među državnim službenicima, zatim državnih službenika prema poslanicima, i, uopšte odnos prema institucijama. Za mene je poslanik institucija,” poručuje Bojić

I parlamentarac Lazar Prodanović, podržava utvrđivanje Kodeksa.

“Moramo poslati jasnu poruku da treba poštovati etičke principe i da moramo snositi odgovornost kao izabrani zvaničnici za djelovanje i ponašanje, ne samo u Parlamentarnoj skupštini nego uopšte u političkom životu BiH,” smatra Prodanović.

Šta su razlozi i da li je potrebno narodnim predstavnicima – koji bi trebali biti primjer onim koji su ih birali, propisivati norme ponašanja ? Profesor sociologije iz Zenice, Sead Pašić, kaže da je to sasvim opravdano.

“Zato što i tamo vlada neka vrsta kontroliranog nereda a potrebno je red uvesti. Ljudi se grdno varaju ako misle da bi poslanici trebali biti primjer svojoj biračkoj bazi. Naprotiv, nisu, oni su samo reflex svoje biračke baze. Mi nemamo tradiciju demokratije, mi ne znamo šta je demokratija, mi nju samo glumimo a poslanici nemaju ni jedan dokument koji im otprilike kaže šta treba raditi, a šta ne. Oni pokušavaju podrazumijevati neke stvari a nije dobro samo podrazumijevanje. Moramo imati neki normativni akt, koji će im naprimjer reći – zabranjeno je dizati lijevu ruku ili psovati nekome, kako bi se uhvatila neka demokratska rutina. A kad je imate, onda se zna neki red,” kaže Pašić.

Kodeks je potreban kako bi utvrdio način ponašanja poslanika i delegata svugdje tamo gdje predstavljaju Parlament i državu BiH, ističe poslanik Damir Arnaut.

“Bilo je situacija kada je trebalo regulisati ponašanje, posebno kada je u pitanju ukupni način komuniciranja, i ja se apsolutno nadam da neće biti potrebno primjenjivati predviđene sankcije za kršenje kodeksa, već da će samo postojanje ovih normi biti dovoljan znak poslanicima i delegatima da shvate da način ophođenja, način oblačenja i tome slično, mora biti na visokom nivou,” kaže Arnaut. On podsjeća da će od kodeksa koristi imati i novinari.

“U tekstu kodeksa usvojenom u Zastupničkom domu, ostala je odredba da su poslanici obavezni da odgovore na upite medija, a iz prve verzije teksta je izbačena odredba koja se pokušala nametnuti, da poslanici prvo trebaju iznijeti usvojene stavove Parlamentrne skupštine a onda svoje. To zaista nije u skladu i u duhu demokratske prakse da se poslanicima, posebno onim iz opozicije, nameće koje će prvo stavove iznositi,“ smatra Arnaut.

Ko će pratiti pimjenu Kodeksa ? Poslanik Sadik Ahmetović je odmah nakon njegovog usvajanja u Predstavničkom domu, imao ovu dilemu:

"Mi po ovome što je predviđeno morali bi imati neku parlamentarnu policiju koja bi pratila ili referisala ko poštuje, a ko ne poštuje kodeks."

Ali, policija neće biti potrebna. Kodeks predviđa da nadzor nad njegovom primjenom i praćenjem, vrši Zajednička skupštinska komisija za ljudska prava, kojoj će se upućivati prijave zbog nepoštivanja Kodeksa, a koja ne smije biti anonimna. Ukoliko se utvrdi kršenje, mogu se izreći sljedeće mjere: pismena opomena, novčana kazna i javna opomena s objavljivanjem u sredstvima javnog informisanja.

Novčana kazna može se izreći jednokratno u visini do 70 posto mjesečnog paušala poslanika i delegata, koji ne prima platu u Parlamentarnoj skupštini BiH, odnosno u visini do 10 posto ukupnih mjesečnih primanja, plata i paušala, poslanika i delegata koji je u radnom odnosu u Parlamentarnoj skupštini BiH, a to je, otrilike, oko 600 KM ili 300 eura .

Ostaje da se o prijedlogu Kodeksa izjasne i delegati Doma naroda a zatim da se prati njegova primjena. A kodeks je jednostavno bio potreban, za postojeći nivo političkog života u BiH, smatra profesor Sead Pašić.

“Kod nas je politika pojava i, to je nivo fenomena. Mi nemammo ljudi koji gledaju iza horizonta. I zato što nemamo ljude koji gledaju iza horizontal,nama trebaju te podrazmijevajuće stvari - da je recimo dobro biti pristojan, da se kolegi iz opozitne partije ne treba vaditi oko stavljajući mu stalno nešto u vidokrug što njega iritira. Mi smo stalno u manjku normative, mi smo potpuno voluntarističko društvo . Onda je dobro da se uljudno ponašanje normira, ta pravila potpisati i neka se ljudi, odnosno političari ponašaju onako kako to treba,” zaključuje Pašić.

XS
SM
MD
LG