Dostupni linkovi

logo-print

Ko truje stogodišnje platane u Maglaju


Stogodišnje drveće u bosanskohercegovačkom gradiću Maglaju u posljednje vrijeme neodgovorni pojedinci posuli su kiselinama i herbicidima, kako bi ga lakše uklonili jer im zaklanja pogled ispred poslovnih prostora.

Dobojilije, u nevjerici da neko može uništavati simbol grada, od lokalne vlasti traže da se aleje platana i zvanično proglase gradskim simbolom kako bi se konačno zaštitili ovi prirodni spomenici.

Nesavjesni građani pokušavaju da unište platane koji su u Maglaju zasađeni krajem 19. vijeka. Hemijska i druga sredstva koja ubrizgavaju u mašinski izbušene rupe pri dnu stabla ukazuju na to da se ne radi o dječijim nestašlucima.

„Nažalost, pojedinci su sebi našli za pravo da truju to stogodišnje drveće, da njegove žile uništavaju kiselinom, motornim uljem, herbicidima različitim i naravno, onda kad ga sasušite, morate ga i sasjeći, jer predstavlja opasnost. Veliki je to probelm i MZ je pokrenula inicijativu prema Općinskom vijeću i načelniku tražeći zaštitu platana. Zapravo, tražimo da se oni proglase simbolom grada i da kao takvi budu zaštićeni. Svakako, ne želimo ni plakate na platanima, a kamoli šta drugo“, kaže Nina Salkić iz MZ Maglaj Grad.

Salkić napominje da su prije četiri godine stručnjaci sa Šumarskog fakulteta u Sarajevu utvrdili da su platani u maglajskim alejama dobro očuvani i da stabla visoka između 25 i 35 metara ne ugrožavaju objekte ni stanovništvo u blizini drvoreda.

„Ja mislim da je ovo jedini grad u kojem ne uništava vlast drveće, nego pojedini građani zbog svojih sitnih interesa. Recimo u Hrvatskoj ili Srbiji se dešavalo da vlast zbog izgradnje novih ulica uništava platane i procijenjena je vrijednost, recimo, u Karlovcu negdje na dva miliona kuna, desetak platana plus njihova kulturno-istorijska vrijednost, a ovdje građani zbog vlage ili zaklanjanja prostora nekakvog poslovnog sebi nađu za pravo da unište nešto što je postojalo mnogo prije njih i prije svega ovog što ima u Maglaju“, kaže Salkić.

Uništavanje simbola grada

Posljednji ljudski nasrtaj na jedan od prirodnih spomenika razljutio je mnoge stanovnike Maglaja koji o alejama platana govore sa dosta emocija jer ih za njih vežu uspomene na djetinjstvo, prve ljubavi i poljupce, ali i na blisku prošlost.

„Kada sam čuo da postoje takvi ljudi koji uništavaju platane, kao građaninu to mi izaziva gnušanje, ja ne razumijem motive tih ljudi, jer platani ne da su simbol ovog grada nego su žila kucavica koja je su svim prilikama,u nekakvim romantičnim izlivima pjesnika našla svoje mjesto, a isto tako u zlim vremenima sačuvala nas od kiše granata i svega sto nas je snašlo u Maglaju“, kazao je Enver Softić, stanovnik Maglaja.

Njegova sugrađanka Dušanka Đurić kaže:

„Dosta njih je pokupavalo kuće, poslovne prostore blizu platana i smeta im, korijenje to pušta i asfalt im vjerovatno diže, koliko imam saznanja da su bacali i otrove nekakve, nemam riječi, uzbudim se kad o tome pričam, jer mi je stvarno žao.“

„Ne zna se da li su više kao pluća grada ili ljeti nam hladovina kad su velike vrućine, ali vidim da se o njima malo vodi računa, ima ih natrulih, ima ih izranjavanih sa svim mogućim plakatama, ekserima, štangicama i to, niko o tome ne vodi računa, nisam nikad vidio da neko to uređuje, ima rana na njima, to bi trebalo očistiti, konzervirati, ali se o tome ne vodi računa“, konstatuje Marko Sović iz Maglaja.

Aleje platana zasađene su u doba Austrougarske. Istraživači maglajske prošlosti navode da se o njihovoj zaštiti u to vrijeme itekako vodilo računa.

„Svi oni koji bi čuvali na ovom dijelu grada gdje su zasađeni platani - stoku, ovce, krave – pa kad bi se neka od životinja primakla ovom platanu, vlasnici bi bili kažnjeni. Radili bi po dva dana na sađenju četinara u Boriku. Eto, tako su nastala dva dobra - ovi platani koji žive ovdje tolike godine i nastao je taj Borik, najpoznatije maglajsko izletište“, kaže novinar Faruk Zupčević.

U posljednji slučaj uništavanja platana uključila se i lokalna policija, a rezultati istrage jos nisu poznati. Predstavnici komunalnog preduzeća pokušali su da saniraju štetu na oštećenom stablu.

„Baš iz razloga što su svi svjesni toga koliko to bilje pozitivno utiče na sam život. Znači, njihova amortizacija zvuka, ne znam ni ja, proizvodnja kisika za kojim svi vapimo u ovim urbanim sredinama, itd. U svakom slučaju onaj estetski izgled koji pružaju i ona ljepota grada i sve ono sto čini da je ovaj Maglaj prepoznatljiv u današnje vrijeme, mozda među svim ostalim općinama, koje bi možda voljele da imaju ovakve, redove, drvorede platana“, kazala je Merima Mahmutović, sanitarno-komunalna inspektorka Opštine Maglaj.

''Probleme koji se mogu javiti na saobraćajnicama ili instalacijama treba rješavati na načine koji neće zahtijevati uklanjanje stabala, a aleje platana u Maglaju trebalo bi proglasiti i kulturno istorijskim naslijeđem ZDK'', naveli su u svojoj analizi profesori sa Šumarskog fakulteta u Sarajevu, koja je, barem za sada, ostala mrtvo slovo na papiru.
  • 16x9 Image

    Arnes Grbešić

    Novinarstvom se bavi od 1999. godine. Kao dopisnik RSE radi od 2001. godine. Sa Silvijom Brčić, koleginicom iz Livna, proglašen je 2004. za najboljeg reportera zajedničkog projekta RSE - Radio 27.

XS
SM
MD
LG