Dostupni linkovi

logo-print

U baltičkim zemljama raste strah od ruskog prodiranja, pa su sve tri zemlje zatražile vojnu pomoć NATO-a. Na marginama sastanka ministara vanjskih poslova NATO-a u Antaliji, portparol litvanskog Ministarstva odbrane, kazao je da nekoliko hiljada vojnika Sjeveroatlanskog saveza treba trajno biti prisutno u Estoniji, Latviji i Litvi. Ovaj će zahtjev NATO i formalno razmatrati do kraja sedmice.

Tri zemlje na sjeveroistoku Evrope traže stacioniranje po 700-800 vojnika NATO-a u svakoj od njih, sve zajedno jednu brigadu koja obično broji između 3.000 i 5.000 vojnika.

Vojnici će biti raspoređeni po načelu rotacije, tako da nemaju stalnu bazu. Prema riječima litvanskog portparola, ovaj je potez neophodan kako bi se sačuvala sigurnost regiona. “Bilo bi to sredstvo zastrašivanja”, kažu u Ministarstvima odbrane.

Tri bivše sovjetske republike već se dugo boje da će, nakon Ukrajine, one biti meta ruske agresije. Prije svega zbog činjenice da u te tri zemlje Evropske unije žive mnogi Rusi, te da se Baltik na istoku graniči s Ruskom Federacijom.

Kriza u Ukrajini je već u srijedu (13.maja) bila glavno pitanje na sastanku ministara vanjskih poslova odbrambenog saveza u Turskoj. Komandant NATO-a Philip Breedlove prigovorio je Rusiji što svoje nuklearno oružje koristi kao sredstvo ucjene i pritiska u pregovorima o sukobu u Ukrajini.

Rusija, pak, stalnim aluzijama na svoj nuklearni arsenal šalje poruke NATO-u da ne donosi nikakve brzoplete odluke, niti da konvencionalnim oružjem reaguje na ruske akcije u Ukrajini.

"To nije jezik kojim se koristi neka nuklearna država", kritikovao je Moskvu američki general. "To ne pomaže u ozbiljnim pregovorima", rekao je.

Saveznici i Ukrajina su duboko zabrinuti izjavama ruskog vodstva u vezi s nuklearnim arsenalom, jer bi, prema riječima generalnog sekretara Jensa Stoltenberga, “bojeve glave na Krimu donijele novu nestabilnost u regiji Crnog mora”.

Nova utrka u Sredozemnom moru

Paralelno je Rusija, prvi put u istoriji, u Sredozemnom moru organizirala vojne vježbe zajedno sa Kinom. Jasna poruka Zapadu je poslana: desetodnevna vojna akcija samo je početak.

Iako je Moskva istaknula da "vježba nije usmjerena protiv bilo koje treće strane", činjenica da u Mediteranu odjekuje kanonska paljba iz kineskih i ruskih brodova, poruka je vojne moći - direktno upućena prema Washingtonu.

Kineski predsednik Xi Jinping i prvi čovek Rusije Vladimir Putin

Kineski predsednik Xi Jinping i prvi čovek Rusije Vladimir Putin

Od ponedjeljka, 11.maja, prakticirajući bojevom municijom, Moskva i Peking produbljuju svoje strateško partnerstvo, protiv zajedničkog neprijatelja kojeg žele gurnuti natrag na listi svjetski utjecajnih sila.

SAD su uvijek na Mediteranu bile nesporna pomorska sila. U Napulju je stacionirano 40 brodova i 175 aviona iz američke Šeste flote, a ni Peta nije daleko, u Perzijskom zaljevu.

U aktuenom odnosu snaga ne mogu Moskva i Peking tako brzo nešto promijeniti, ali njihova zajednička vježba šalje poruku Washingtonu da će u budućnosti biti nova utrka u Sredozemnom moru. Osim toga, najavljeni su uskoro zajednički pomorski manevri u Pacifiku.

Mediteran stoji u centru Putinove vizije o obnovi Rusije, kao velike sile. Predsjednik je glasno najavio svoju ambiciju da rusku flotu trajno postavi u Sredozemlje. To bi bio vrlo jeftin način da ostvari svoje vanjskopolitičke utjecaje, bilo da je riječ o južnoj Evropi ili o Bliskom istoku.

Ruski istoričar Sergej Gorbačov kaže kako bi se 1999. godine stvari potpuno drugačije odvijale da je Rusija imalu u Mediteranu modernu flotu kakvu ima danas.

“Ne bi, na primjer, bilo NATO bombardovanja Srbije, Beograda, ne bi bilo rata na Kosovu. Kao prijatelji Srbije, mi smo protestvovali, ali su nam ruke bile vezane”, kaže Gorbačov.

Kec iz rukava

Već neko vrijeme Kremlj je u pregovorima s Kiprom o upotrebi njihovih luka i vojnih baza. Na sirijskom Tartusu, Rusija već ima bazu, preispituju se i mogućnosti saradnje s Egiptom….

U cijeloj ovoj novoj raspodjeli snaga, Kina kao partner, postala je Vladimiru Putinu “kec iz rukava”. Državni i partijski vođa Ksi Djinping bio je najistaknutiji strani gost na paradi pobjede u Moskvi, kojoj demonstrativno nisu prisustvovali lideri Zapada.

U aprilu ove godine Kini je, kao prvoj stranoj zemlji, Rusija prodala rakete S-400, najmoderniji zračni odbrambeni sistem. "Rusija i Kina su sada, ne samo susjedi, već duboko integrisane zemlje", izjavio je tom prilikom zamjenik premijera Dmitrij Rogozin.

On je najavio da će Moskva, zajedno s Pekingom, razvijati nove vojne helikoptere, te da se takodje razmišlja o zajedničkoj bazi na Mjesecu. Anatolij Isajkin, šef ruske agencije za izvoz oružja Rosoboronexport čak misli da "ako Rusija radi u interesu Kine, djeluje i u vlastitom interesu."

Ovo novo prijateljstvo, međutim, nije zasnovano na ravnopravnosti. Kina je ekonomski puno jača od Rusije, nedavno je pretekla SAD kao najveću ekonomiju na svijetu.

Koliko je stabilan novi savez Pekinga i Moskva, pokazaće vrijeme. Istina je da im je zajednički cilj potisnuti vojnu nadmoć SAD, ali Kina i dalje ekonomski čuva svoje opcije otvorene prema Washingtonu.

Kina i SAD potpisale u novembru 2014. sporazum o klimi, a planiraju i saradnju u oblasti nuklearne energije.

  • 16x9 Image

    Sabina Čabaravdić

    Rođena u prošlom stoljeću. Sasvim slučajno, umjesto pravo završila novinarstvo, već sa 17 se zaljubila u radio i ostala radijski novinar, usprkos izazovima i ponudama s TV-a. Najprije Radio Sarajevo, a potom Radio Slobodna Evropa, koji se 31. januara 1994. godine prvi put oglasio upravo njenim glasom.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG