Dostupni linkovi

logo-print

Blizu 1.330.000 maraka stajao je rad 12 preduzeća koja je u maju prošle godine zbog poplava za rad na terenu angažovala lokalna vlast u Doboju, jednom od najviše stradalih gradova tokom prirodne nesreće u BiH.

Taj iznos sopstvenom odlukom u Gradskoj skupštini prihvatila je ta ista vlast koja je zbog tog računa završila na Sudu jer ga nije platila, te je sada sa suočena i sa plaćanjem sudskih troškova.

Najviše novca, prema toj fakturi, pripada preduzećima koja najčešće i izvode građevinske poslove plaćene iz gradskog budžeta.

Usvajanje završnog obračuna pratile su optužbe da su prikazani iznosi i obim izvedenih radova prije i nakon poplava nerealno prikazani.

Istovremeno, samo sa jednim preduzećem lokalna uprava je imala sklopljen ugovor za pružanje pomoći u vanrednim okolnostima dok su se ostala preduzeća tokom poplava na terenu, u vrlo ozbiljnoj situaciji, kada su ugroženi i životi i imovina građana, pojavila nakon telefonskog poziva gradonačenika Doboja Obrena Petrovića.

Obaveza Gradske uprave u Doboju o plaćanju blizu 1.330.000 maraka proizlazi iz odluke Gradske skupštine koja je usvojena 9. juna 2014. godine.

U ovom dokumentu navedeno je da se novčana sredstva odobravaju preduzećima koja su učestvovala u izgradnji nasipa, odvozu nasipnog materijala i kabastog otpada, razgrtanju na deponiji, utovaru, prevozu i istovaru humanitarne pomoći, kopanju grobnica, te da su namijenjena za troškove goriva i maziva.

Najviše novca, blizu 500.000 maraka, namijenjeno je za firmu „Josipović“, Doboj, dok je oko 280 000 maraka pripalo preduzeću „Rial Šped“ iz susjedne opštine Doboj Istok.

Na trećem mjestu prema iznosu sredstava je lokalno komunalno preduzeće Progres sa oko 138.000 maraka.

Skupštinska odluka

Skupštinska odluka

Firma Đurković iz Doboja dobila je oko 106.000 maraka. Ovo preduzeće je u vlasništvu sinova odbornika Gradske skupštine Sretka Đurkovića koji je glasao za usvajanje skupštinske odluke.

Iznosi sredstava za preostalih osam preduzeća niži su od 100.000 maraka.

Preduzeću Autokomerc iz Doboja pripalo je nešto manje od 80.00 maraka.

Oko 50.000 maraka iznose troškovi dobojskog preduzeća Trgotrans, u vlasništvu odbornika u lokalnoj skupštini Ratka Močića, koji je takođe podržao usvajanje odluke.

Preduzeća „Geokop“ i „Drvoprerada“ iz Dervente, te firma „TB Inženjering“ iz Breze zaradili su oko 40 000 maraka.

Firmi Kamenolom - Karabegovac iz dobojskog sela Lipac pripalo je nešto iznad 35 000 maraka.

Kompaniji Hifa iz Tešnja za gorivo i mazivo namijenjeno je oko 23.000 maraka.

Najmanji iznos od oko 5.000 maraka pripao je Gradskoj toplani u Doboju.

Devet postupaka

Zamjenica pravobranioca Milkica Garić kaže da je protiv Gradske uprave pokrenuto devet postupaka radi isplate sredstava koja su navedena u odluci Gradske skupštine.

Milkica Garić pojašnjava i da su do početka jula 2015. godine dva postupka okončana pravosnažnom presudom Višeg privrednog suda u Banjaluci koji je odlučivao nakon žalbe pravobranioca na ishod prvostepenog postupka pred Okružnim privrednim sudom u Doboju.

Izvod presude preduzeća Rial Šped

Izvod presude preduzeća Rial Šped

Pravosnažne presude u svoju korist dobila su preduzeća „Rial Šped“ iz Doboj Istoka i dobojsko preduzeće „Autokomerc“. To znači da je lokalna vlast obavezna da plati i kamete, te sudske troškove.

„Iznosi za kamate nisu veliki, ali su veliki troškovi parničnog postupka. Samo u jednom predmetu 13.000 maraka“, veli Garić.

Direktor preduzeća „Rial Šped“ Rifet Jahić kaže da neće tražiti blokadu računa Gradske uprave i prinudnu naplatu, nego da će sklopiti sporazum o isplati sredstava.

Objašnjava da je ovo preduzeće na terenu imalo 15 kamiona i 10 građevinskih mašina, poput utovarivača.

„Mi imamo sve papire potpisane. Vodili smo građevinske dnevnike. Nadzorni organ iz Doboja je sve to kontrolisao“, kaže Jahić.

Smatra da nema ništa čudno ni u tome da su za rad angažovana preduzeća koja često izvode poslove koje finansira lokalna vlast.

„U Doboju nemamo puno firmi koje su osposobljene za tu vrstu poslova“, odgovara Jahić.

Vlasnik druge firme koja je čest poslovni partner dobojske vlasti, preduzeća „Josipović“, Ilija Josipović nije pristao na intervju o tome kako je za 15 dana zaradio skoro pola miliona maraka.

U kratkom telefonskom razgovoru je rekao da mu je muka o tome pričati.

„Ja sam jedini koji je najviše radio na poplavi, a nikad ništa nisam naplatio. Hodam po Sudu. Nemojte mi spominjati poplavu više“, kazao je Josipović.

Pred Okružnim privrednim sudom u Doboju zamjenica pravobranioca Milkica Garić najavila je da će Pravobranilaštvo osporavati zahtjev za isplatu oko pola milion maraka, jer firma Josipović koja se odazvala mobilizaciji poslije toga „nije dostavila ovjerene građevinske dnevnike zbog utvrđivanja visine spornih radova.“

Josipovićev advokat Šemsudin Bećirović odgovara da su potpisani građevinski dnevnici obaveza prilikom izvođenja poslova prema ugovoru o građenju.

„Ovdje se radi o ugovorima o djelu. Kod ugovora o djelu ne postoji obavezna pismena forma nego je se radilo po naredbi Štaba za vanredne situacije Grada Doboja“, navodi Bećirović.

Početak sudskog postupka najavljen je za septembar.

Za 15 dana pola miliona

U Gradskoj skupštini u Doboju ova je odluka usvojena dok su građani Doboja još uvijek bili zauzeti izbacivanjem uništenog namještaja i ogromnih količina blata iz svojih stanova i kuća, a gradske ulice bile prepune smeća.

Nakon usvajanja odluke odbornik Socijalističke partije Srđan Todorović je rekao da su „firme koje imaju vrlo malo kamiona i zaposlenih ljudi za 15 dana zaradile pola miliona maraka.“

Gradonačelnik Doboja Obren Petrović je kazao da postoje istražni organi koji mogu utvrditi šta su uradila navedena preduzeća.

„Imamo vremena da to predamo SUP-u, nadležnim organima, da oni sve to prečešljaju, sigurno će imati vremena po pitanju plaćanja”, rekao je tada Petrović.

Odbornik Sretko Đurković kaže da u svom glasanju ne vidi nikakav sukob interesa, iako se radi o preduzeću koje pripada članovima njegove porodice. Kaže da nije očekivao novac.

„Na poziv gradonačelnika smo krenuli da radimo. To je bilo mobilno stanje. Nismo ni znali da će to predmet obračuna i naplate“, navodi Đurković.

I Ratko Močić kaže da ne vidi ništa sporno u glasanju niti da u njegovom slučaju postoji sukob interesa. Pojašnjava da je njegovo preduzeće angažovano na osnovu ugovora koji je imao sa Gradskom upravom prema Zakonu o civilnoj zaštiti.

„Po sistemu angažovanja u vanrednim situacijama bio je i ugovor sa Trgotransom“, kaže Močić.

Zamjenica pravobranioca u Doboju Milkica Garić, međutim, kaže da je samo preduzeće Autokomerc imalo ugovor sa Gradom koje je „imalo obavezu da u slučaju ovakvih elementarnih nepogoda zaštiti Doboj od polava.“

Odbornik opozicionog SNSD- u dobojskom parlamentu Nenad Jevtić veli da je po zakonskim propisima predviđeno plaćanje preduzećima koja angažuje Civilna zaštita, ali da je skupštinska odluka bez obzira na to sporna.

„Sporne su i količine i cijene. To nije urađeno u sladu sa nekim normativima. Tu se radi o preduzećima koja godinama uzimaju novac iz gradskog budžeta“, smatra Jevtić.

Dio vještačenja

Dio vještačenja

Ova odluka je bila i predmet sudskog vještačenja. Vještak Gradimir Lalić je u svom nalazu naveo da „ne postoji evidencija o količinama odvezenog materijala i da ti podaci nisu bili dostupni.“

Lalić nije mogao da govori o svojim nalazima uz obrazloženje da mu to ne dozvoljavaju pokrenuti postupci zbog naplate potraživanja koja su bila predmet njegovog vještačenja.

Odbornik Zoran Blagojević kaže da odlukom o isplati sredstava s druge strane nisu obuhvaćena sva preduzeća čija je mehanizacija bila angažovana u vrijeme prirodne katastrofe.

„Znam da je dosta vozila bilo angažovano i sa strane, ali ih nema u odluci“, kaže Blagojević.

Prevoznici iz Doboja koji nisu obuhvaćeni ovom odlukom listom su odbili da govore o vrijednosti urađenih poslova uz obrazloženje da često sarađuju sa preduzećima kojima lokalna vlast sada duguje novac na osnovu vlastite odluke.

Načelnik Odjeljenja za finansije u Doboju Miroslav Kršić potvrdio je u decembru 2014. godine, uoči usvajanja budžeta za 2015. godinu, da ova skupštinska odluka nije realizovana, odnosno da preduzećima nije prebačen novac.

Zamjenica pravobranioca Milkica Garić vjeruje da je lokalna vlast odustala od isplate jer je „nakon usvajanja odluke o plaćanju preduzeća pokrenuta tužilačka istraga o njenom sadržaju.“

Iz Okružnog tužilaštva Doboj, međutim, je odgovoreno da se „u vezi navedenog slučaja ne vodi niti je vođena istraga.“

Ovaj slučaj je samo dio haosa u Bosni i Hercegovini, odnosno u Doboju, kojeg je majska poplava izbacila na površinu i zorno ilustruje manjak zakonskih propisa i planova o tome šta su zadaci vlasti i građevinske operative za vrijeme elementarnih nepogoda. U suprotnom ne bi bilo moguće da se telefonom preduzeća zovu u pomoć, a da se kasnije zbog odgovora na taj poziv nađu pred sudovima.

  • 16x9 Image

    Arnes Grbešić

    Novinarstvom se bavi od 1999. godine. Kao dopisnik RSE radi od 2001. godine. Sa Silvijom Brčić, koleginicom iz Livna, proglašen je 2004. za najboljeg reportera zajedničkog projekta RSE - Radio 27.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG