Dostupni linkovi

logo-print

Ko je pobjednik rata u Gazi?


Kao i u svim drugim ratovima, i rat u Gazi se mjeri brojem mrtvih. Prema izvještaju UN-a, objavljenom u ponedjeljak, 4.augusta, poginulo je gotovo 1.800 Palestinaca, od čega je 377 djece.

Stara afrička poslovica kaže “Kad se tuku slonovi, nastrada trava”. Shodno tome, piše Independent, već sada se sa sigurnošću može reći ko je najveći gubitnik u posljednjoj “tuči” između Izraela i Hamasa. To je milion i 800 hiljada Palestinaca u Gazi, od kojih 53 odsto čine mladji od 18 godina.

Svakome ko je vidio BBC-jeve slike iz Gaze, nakon što je na snagu stupilo primirje, svakome ko je vidio scene identične onima iz Hirošime ili Dresdena nakon sloma Hitlerove Njemačke, jasno je da će trebati godine za obnovu potpuno uništenog krajolika.

Hiljadu i osamsto nevinih je ubijeno, hiljade ranjeno, deseci hiljada raseljeno, uništene kuće, ulice, infrastruktura, sve podaci koji govore da su ovaj rat izgubili stanovnici Gaze.

No, ko je pobijedio?, pita se Independent. “Odgovor na to pitanje biće jasniji u sedmicama pred nama”, piše list. Ali, za sada, pet glavnih faktora u ovoj krizi: Izrael, Hamas, Palestinska samouprava, Egipat i SAD, mogu se ocijeniti na sljedeći način.

Izrael: 4 +

Na taktičkoj razini, Izraelci su opet pokosili travu. I ovaj put, poprilično oštro. Izraelska vojska tvrdi da je oko 900 Hamasovih boraca ubijeno u ofanzivi, da je uništeno oko 3.000 raketnih bacača, 32 tunela, s minimalnim civilnim gubicima, te minimalnom ekonomskom štetom.

S druge strane medalje, potamnio je međunarodni imidž Izraela, a došlo je i do blagih napetosti u relaciji sa SAD. No ni jedno, ni drugo se ne mogu opisati kao neki veliki pritisak na Tel Aviv.

Hamas: 3 -

Gaza 2. avgust

Gaza 2. avgust

Da je Hamas prihvatio primirje pod istim uvjetima koji su mu ponudjeni i tri sedmice ranije, jasno kazuje da je ta organizacija pretrpjela teški poraz. No, prvi put u svojoj povijesti, izborili su se za stolicu za pregovaračkim stolom u Kairu, kao dio takozvane ujedinjene Vlade.

Palestinska samouprava: 3 +

I ponovno, i ovaj put, Hamas je, a ne Abas, kontrolirao akciju. Koliko god privremeno bilo, Hamas je uspio ujediniti palestinske redove. I ako Abas misli da će Hamas sada, nakon posljednjih borbi, jednostavno prepustiti Fatahu da preuzme Pojas, grdno se vara.

Pa ipak, Abas će vjerojatno imati neke koristi od postojećeg stanja, u čemu presudnu ulogu treba odigrati Izrael. Pod pretpostavkom da je Netanjahu sada spreman učiniti nešto, što nikada prije ne bi, a to je da se kladi na Abasa, Fatahov dobitak može biti bitan. Osim toga, sada, kad se fokus s borbi pomjerio na diplomatiju, Abas je veći igrač.

Egipat: 5 -

Iz cijelog rata najviše je dobila nova egipatska Vlada s predsjednikom Abdelom Fatahom al-Sisijem. Prije svega zato što joj je i ulaganje bilo polovično, a dobitak ogroman. Egipćani nisu imali nikakvih iluzija o ovom sukobu. Oni su htjeli smanjiti jačinu Hamasa, zadržati Katar i Tursku izvan igre, te marginalizirati američkog igrača, državnog sekretara Johna Kerryja.

I u svemu su uspjeli. Kairo je sada mjesto za nastavak pregovora o dugoročnom sporazumu. Egipat se ponovno popeo na centralno postolje arapsko-izraelske politike, održavanjem dobrih odnosa s Netanjahuom i Palestinskom samoupravom.

SAD 3

Washington izlazi iz Gaze prilično slab i nemoćan. To se, naravno, može promijeniti ako Amerikanci uspiju odigrati efektnu ulogu u potpisivanju sporazuma o trajnom prekidu vatre. No, ostaje činjenica da posljednje četiri sedmice nisu bile jedan od najboljih američkih trenutaka u bliskoistočnoj diplomatiji, piše u svojoj analizi Independent.

Prema pisanju Guardiana zapadne se Vlade, prije ostalih američka i britanska “nisu proslavile” u vremenu izraelskog napada na Gazu. Ni izjavama, ni akcijama.

Sada kada su Izraelci i Palestinci stigli u Kairo kako bi prekid vatre pretvorili u nešto dugoročnije, možda se London i Washington osjećaju sigurnijim da se izjasne. No, mjesec nekritične brutalnosti, obje su ove prijetonice predstavljale kao “izraelsku samoodbranu” - a ne kao višedecenijski sukob između okupatora i okupiranih, u kojem zapadne vlade stoje odlučno na strani okupatora.

Propalestinski protesti u Briselu

Propalestinski protesti u Briselu

I dok su velika većina palestinskih mrtvih - civili, a medju Izraelcima vojnici, samo je Hamas označen kao terorist. Ali ne i vojska Izraela naoružana najsofisticiranijom tehnologijom na svijetu.

Na naslovnoj strani magazina Newsweek od marta 1978 stoji slika izraelskog tenka s naslovom "Izrael uzvraća udarac". Tada je Izrael kažnjavao jug Libanona, a teroristi su bili Jaser Arafat i Palestinska oslobodilačka organizacija.

Uslijedili su 1982., pa 2002., 2006., 2008. i 2012.godina.

Opravdanje je uvijek bilo isto: sigurnost okupatora mora biti potvrđena u odnosu na okupirano i blokirano stanovništvo. I u svakoj fazi Izrael je imao vojnu, financijsku i diplomatsku podršku Zapada, prije svega SAD-a. Američka vojna pomoć Izraelu godišnje iznosi tri milijarde dolara.

Globalno javno mnijenje odlučno se pomaklo u korist Palestinaca. Ono što je sada potrebno jeste pojačavanje pritiska da se okupacja okonča. Jer, užas iz Gaze je zločin za koji su podjednako odgovorni Washington i London, koliko i Jerusalem.

  • 16x9 Image

    Sabina Čabaravdić

    Rođena u prošlom stoljeću. Sasvim slučajno, umjesto pravo završila novinarstvo, već sa 17 se zaljubila u radio i ostala radijski novinar, usprkos izazovima i ponudama s TV-a. Najprije Radio Sarajevo, a potom Radio Slobodna Evropa, koji se 31. januara 1994. godine prvi put oglasio upravo njenim glasom.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG