Dostupni linkovi

Ko je kriv za nestašicu ulja i šećera


Ilustracija
Ilustracija
Nestašice jestivog ulja i šećera poslednjih dana zabrinule su građane Srbije i podsetile na vremena od pre dvadesetak godina. Cene tih proizvoda drastično su porasle što otvara i sumnje u tržišne špekulacije.

Ovih dana u prodavnicama širom Srbije skoro je nemoguće naći jestivo ulje, šećera takođe nema, dok oni koji imaju sreću da kupe male količine koje nestanu u roku od 15 minuta, moraju da ih plate po znatno višim cenama nego ranije.

Stanovnici Beograda, koji se sećaju sličnih situacija, uplašeni su zbog praznih rafova.



U opštoj psihozi potražnja za uljem duplo je veća nego u isto vreme prošle godine, a zbog poremećaja u snabdevanju država je odlučila da interveniše.

Goran Tasić, direktor Direkcije za robne rezerve, izjavio je za RSE da će 5.000 tona ulja i šećera iz robnih rezervi biti isporučeno prodavnicama u celoj zemlji, i to po starim cenama.

„Očekujem da će se u narednih nekoliko dana tržište stabilizovati. Cene ulja i šećera verovatno će biti nešto više nego u prethodnom periodu jer su poskupeli inputi za njihovu proizvodnju, samo je uvek pitanje da li je realno toliko poskupljenje. Videćemo kako će tržište na sve to reagovati“, rekao je Tasić.

Uz uveravanja da nestašice više neće biti, nadležni u Ministarstvu trgovine pokušali su da daju i odgovor na pitanje zbog čega su prazni rafovi, pa je kao glavni razlog navedeno da je problem negde kod dobavljača.

U kompaniji Invej, u čijem sastavu posluju srpske uljare „Vital“ i „Sunce“, rekli su za RSE da ne isporučuju dovoljne količine ulja, jer su potrošene zalihe suncokreta otkupljene prošle godine.

„U toku je novi otkup uljarica, i to po cenama do 20 dinara većim po kilogramu nego ranije, zbog čega će se iz nove proizvodnje na rafovima prodavnica pojaviti ulje koje će biti skuplje nego do sada,“ kažu u Inveju.

Nema razloga za povećanje cena

Petar Bogosavljević, predsednik Pokreta potrošača Beograda, smatra da nema razloga za nestašicu, i uzrok za prazne rafove i porast cena vidi u špekulativnom ponašanju u trouglu država-proizvođači-trgovci.

„Država u tom delu ima interes da indirektno povećava prihode u budžetu jer veća cena, kao i povećan PDV, u stvari puni državnu kasu. Tu se suštinski zapostavlja problem koji ugrožava interese same države jer se ne podstiču proizvodnja i tržišna konkurencija. I tako na kraju sve to plaćaju potrošači.“
Ilustracija
Ilustracija

Upravo su poskupljenja ono što najviše plaši građane koji hrle u prodavnice ne bi li se snabdeli, pojavili su se i nakupci koji su uoči totalne nestašice kupovali ogromne količine, neki čak i po tonu ulja, pa su pojedini veliki marketi prodaju ograničili na tri litra po računu.

Goran Tasić, iz Robnih rezervi, tvrdi da država nije kriva za poskupljenja i nestašicu.

„Državi nije u interesu da ima nezadovoljne građane, da vlada nestašica i da zbog toga mora da interveniše. Tržišna inspekcija je na terenu i kontroliše trgovce i proizvođače. Apelujem na građane da ne prave zalihe, mnogi to rade iz straha od manjka robe u prodavnicama, ali poručujem da za tim nema potrebe jer nestašica više neće biti.“

Tržišna inspekcija proverila je magacine proizvođača i, kako je zvanično saopšteno, ustanovila da tamo nema sakrivenih zaliha ulja i šećera. Dok ih u prodavnicama bude iz robnih rezervi prodavaće se po nekadašnjoj ceni od 142,5 dinara (1,22 evra) za litar ulja i 95 dinara (81 evro cent) za kilogram šećera, dok su proizvođači već podigli vrednost ovinh namirnica na 170 (1,46 evra) do 200 dinara (1,72 evra) i 110 dinara (0,94 centa).

Petar Bogosavljević zaključuje da je takvo stanje nerealno i na štetu potrošača, uprkos velikoj suši koja je ovog leta zahvatila Srbiju i gotovo svakodnevnom poskupljenju naftnih derivata.

„Nema razloga za toliko povećanje cena. Iako postoje neki faktori na koje se ne može uticati i koji nisu produkt špekulacija. Ali oni mogu dovesti samo do mnogo manjih poskupljenja od onih koja se najavljuju“, zaključuje Bogosavljević.

Proizvođači u Srbiji slobodno formiraju cene dok tržišna inspekcija jedino kontroliše da marže, u slučajevima gde je to propisano, ne pređu deset odsto. Državni inspektori najavili su da će u narednom periodu kontrolisati da li trgovci po starim cenama prodaju namirnice iz robnih rezervi koje će biti obeležene posebnim etiketama.
XS
SM
MD
LG