Loš rezultat Pisa testa odraz problema u obrazovanju

Nakon što su rezultati Pisa testiranja za 2012 . godinu pokazali da su znanje i vještine crnogorskih srednjoškolaca i dalje daleko ispod međunarodnog prosjeka, pojedini profesori u Crnoj Gori su za tako loše rezulatate optužili same učenike koji su, kako tvrde, bili nezainteresovani da na testiranju pokažu mnogo više.

Da li su krivi učenici ili profesori i koliko je Pisa test zapravo ogledalo reforme sistema obrazovanja?

Rezultat je loš, ali odgovoran je neko drugi...

Tako bismo mogli sažeti suštinu reakcija nakon što je i posljednje Pisa testiranje znanja i vještina srednjoškolaca širom svijeta pokazalo da su crnogorski ispod prosjeka međunarodne Organizacije za saradnju i razvoj.

Podsjetimo, od 65 zemalja u kategoriji matematičke pismenosti crnogorski srednjoškolci zauzeli su 55 mjesto, u kategoriji čitalačke pismenosti 53. i na kraju u kategoriji naučna pismenost 56 mjesto. Dodajmo da su ostale zemlje regiona ispred Crne Gore.

Petnaestogodišnjaci iz Crne Gore koji su radili test, nijesu bili dovoljno zainteresovani i motivisani da pokažu svoje znanje.To su ocjene većine njihovih profesora čije su se izjave mogle čuti nakon objave rezultata testiranja za 2012.godinu.

Među njima je i profesorica književnosti iz Nikšića Sonja Danilović: „Ja sam mišljenja da oni znaju mnogo više ali na neki način to ne shvataju ozbiljno. Oni to rade čisto da se zabave.“

No, da li je baš tako? Koliko su sami učenici saglasni sa profesorima da su prije svih oni odgovorni za loš rezultat na Pisa testiranju:



Reforma školstva još nije dala snažnije pozitivne rezultate, odnosno kvalitet poučavanja u našim školama još uvijek zaostaje. Pisa testiranje je svojevrsno ogledalo reforme sistema obrazovanja, kaže za RSE profesorica Božena Jelušić:

„Konkretno to da smo ispod OECD prosjeka je nešto što definitivno znači slabu konkurentnost buduće radne snage. Krivicu za to u prvom redu treba tražiti u samom sistemu obrazovanja, odnosno u načinima podučavanja koji su dominantni u našim školama. Potom je u pitanju opremljenost škola i tek na posljednjem mjestu može biti eventualna nespremnost učenika da kada taj test nije za ocjenu ne pokažu dovoljnu zainteresovanost. Međutim, da su oni već naučeni da rješavaju testove slične sadržine i da na taj način koriste svoje znanje to njima ne bi bio problem.“

Na loše rezultate svakako ima uticaj preduga negativna selekcija nastavnog kadra, ističe profesorica Jelušić:

“Vi ste dobili napredak u čiatalačkoj pismenosti ali nemate značajan napredak u matematičkoj i naučnoj pismenosti. Zašto? Zato što je radna snaga koja je školovana u ovim oblastima lako pronalazi bolje plaćene poslove na tržištu rada. Ona je mobilnija i manje kvalitetnih nastavnika iz tih oblasti imamo u školama. Drugo je što te oblasti zahtijevaju mnogo bolju tehnološku opremljenost, konkretno naučna pismenost. Mi imamo opremu, dobili smo je čak i od mnogih stranih donatora, ali ona u školama mahom nije stavljena u upotrebu. Tako djeca kroz praksu i rad u oblasti nauke ne mogu da se osposobe za tu vrstu testa.”

Prema Pisa testiranju od 65 zemalja svijeta srednjoškolci iz Kine, Hong Konga, Singapura, Japana su na vrhu globalne liste u sve tri kategorije dok su zemlje Latinske Amerike uglavnom zauzele mjesta na začelju. Od država regiona iako bolje od ostalih i Hrvatska i Srbija su kao i Crna Gora ispod prosjeka u sve tri oblasti testiranja.