Dostupni linkovi

logo-print
U samo 40 dana nakon smrti Jovanke Broz, sa životne scene odlazi još jedan sudionik i svjedok burne istorije dvadesetog vijeka, narodni heroj, general UDBE, prvi ministar unutrašnjih poslova Narodne Republike Crne Gore i jugoslovenski ambasador u Mađarskoj i Švedskoj - Jovo Kapičić. Brojne kontroverze prate njegovu biografiju od kojih je najveća ona koja se odnosi na njegovu odgovornost za zločine koji su počinjeni na Golom otoku.

Jovo Kapičić rođen je 1919. u Italijanskoj Gaeti, gdje je izbjegla crnogorska kraljevska vojska nakon “Božićne pobune” protiv dinastije Karađorđević. Bilo je to samo nekoliko mjeseci nakon što je odlukama tzv. Podgoričke skupštine Crna Gora nestala sa karte svijeta i prisajedinjena Srbiji. No, najveći dio svog života, preko 70 godina, proveo je upravo u Beogradu, gdje je, kako je govorio, uvijek bio Crnogorac ali spreman da za Srbiju pogine.

U istoriografiji je zapisano da je Kapičić iz Drugog svjetskog rata izašao kao narodni heroj, neustrašivi borac sa Neretve i Sutjeske i učesnik Igmanskog marša, progonitelj četnika i koordinator hapšenja njihovog vođe Draže Mihailovića. Upravo taj čin i odnos prema četničkom pokretu, bio je razlog što nije bio omiljen u dijelu srpske javnosti.
Jovo Kapičić, narodni heroj, general, pomoćnik ministra unutrašnjih poslova i ambasador Jugoslavije, umro je u ponedeljak uveče u Beogradu u 95. godini.

Kapičić je bio jedan od organizatora ustanka u Crnoj Gori 1941. godine a kao visoki funkcioner Udbe koordinirao je i hvatanje Dragoljuba Draže Mihailovića.

OPŠIRNIJE...

U intervjuu na televiziji B92 2010. godine izjavio je kako nikada ne bi otkrio gdje je Draža sahranjen.

"Ne traže oni đe je on sahranjen, nego traže njegove kosti da na njima prave njemu spomenik. Ja u to nikada ući neću da mi daju sve pare. Zašto? To je čovjek kojemu je nuđeno da sarađuje, da bude velikan srpskog naroda, da se bori sa Titom protiv okupatora. Ali on je stvorio vojsku koja nas je klala i ubijala."

U istoj emisiji, međutim, mnogo veća polemika vodila se oko uloge Jova Kapičića kao zamjenika svemoćnog šefa jugoslovenske tajne službe Aleksandra Rankovića, u stvaranju logora na Golom otoku, gdje je bez sudske odluke zatočeno nekoliko hiljada političkih zatvorenika, koji za vrijeme rezolucije Informbiroa 1948. nijesu htjeli da se odreknu Staljina, a okrenuli su leđa Titu.

Za Kapičića to je bila izdaja i zato je opravdavao značaj Golog otoka.

Novinar: Vi danas pored svih svedočenja i istoriografskih činjenica u ozbiljnoj literaturi, a ne u pamfletima, tvrdite da na Golom otoku nije bilo nikakvog mučenja, da nije bilo torture, zlostavljanja, iscrpljivanja, sedenja na suncu, mučenja žeđu?

“To su priče za malu đecu, gospodine Ćosiću. Oni su morali da odu tamo jer su bili Peta kolona Jugoslavije”, govorio je Kapičić u intervjuu kod Jugoslava Ćosića na TV B92.

Odan principima

Kako na Kapičićevo poricanje zločina na Golom otoku, koje je malo ko u javnosti prihvatao i razumijevao, gleda njegov prijatelj, istoričar Šerbo Rastoder:

“Golotočani koji su devedesetih godina postali udarna pesnica Slobodana Miloševića i postali totalitaristi koji su zagovarali suprotno nešto od onoga što je bilo njihova navodna žrtva zbog drugačijeg mišljenja. To je bitno odredilo mišljenje i odnos Jova Kapičića prema njima i vjerovatno iz tog razloga i potrebe odbrane sopstvene pozicije on je tu argumentaciju koristio kao nešto što je branilo njega. Da li je to dovoljno ostaće da se razriješi i, naravno, ostaje za raspravu. Ali ja želim da kažem da je Jovo Kapičić na golootočane gledao kao na neki totalitaristički usud koji ni nakon pada komunizma nije promijenio svoja načelna gledišta - da im je uvijek bliži neko sa strane nego iz Crne Gore.”

U vrijeme raspada Titove Jugoslavije, Kapičić se protivio Miloševićevoj politici i podređenoj ulozi Crne Gore u odnosu na Srbiju. Nije krio divljenje, gotovo idolopoklonstvo prema premijeru Milu Đukanoviću. Iako ga nije smatrao bezgrješnim isticao je njegovu presudnu ulogu u obnovi crnogorske državnosti. To je podvukao gostujući 2012 godine u “Živoj istini” na Atlas TV.

“Nikada Milo neće dati vlast na ulici. Ja ću ga podržati i braniti jer to je Crna Gora. Milo je danas za nas Crna Gora.”

Na kraju, ko je zapravo bio Jovo Kapičić - revolucionar, narodni heroj i antifašista, iskreni komunista i idealista ili general Udbe, na čijoj duši su sudbine mnogih, koji su zbog odanosti Rusiji i Staljinu, bili zatočenici jedinog komunističkog koncetracionog logora?

"Čovjek koji je u ranom djetinjstvu naučio da jednom data zakletva nekome vrijedi za čitav život i da treba da slijedi nešto što su principi za koje je nekada mislio da su univerzalni, za koje je beskrajno trpio i kojima je bio beskrajno odan”, kazao je Rastoder.
  • 16x9 Image

    Dimitrije Jovićević

    Novinarstvom se bavi od 1995, kada je počeo rad na BK Televiziji u Beogradu. Na RTV Crne Gore, koja je u to vrijeme bila prepoznatljiva po otporu režimu Slobodana Miloševića, prelazi 1998. godine. Od 2000. radi za podgoričko dopisništvo RSE i od tada je povremni prezenter u praškom studiju.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG